Ladislav I. Sveti: razlika između inačica

| vladavina = [[1077.]] -– [[29. srpnja]] [[1095.]]

'''Ladislav I.''' poznat i kao '''sveti Ladislav''' ([[Mađarski jezik|mađarski]] ''I. László'' ili '''Ladislav I. Arpadović'''; [[Poljska]], o. [[1040.]] -– [[Nitra]], [[Slovačka]], [[29. srpnja]] [[1095.]]), [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|mađarski kralj]] (1077.- – 1095.) iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Kanoniziran je [[29. lipnja]] [[1192.]] godine i legenda ga prikazuje kao pobožnog viteškog kralja. Popularan je kao [[svetac]] i u zemljama u susjedstvu [[Mađarska|Mađarske]] gdje mu je podginuto više crkava. Dao je osnovati Zagrebačku biskupiji, te je svetac suzaštitnik je [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Jedan od oltara posvećen je njemu, gdje se nalazi i njegov kip.<ref>http://www.historiografija.hr/hz/1976/HZ_29-30_22_HORVAT.pdf</ref>

Njegovim osvajanjem sjevernog dijela Hrvatske, započela je stoljetna vezanost Hrvatske -– kao zasebne kraljevine koja će biti podložna [[kruna sv. Stjepana|Kruni sv. Stjepana]] -– uz [[Ugarska|Ugarsku]].

Bio je sin ugarskog kralja [[Bela I.|Bele I.]] (1060.- – 1063.) i kraljice Rikse Pijastović od [[Poljska|Poljske]] (1013.- – 1075.), a imao je starijeg brata [[Gejza I.|Gejze I.]] i dvije sestre Sofiju<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35062 Ladislav I. Arpadović (Sveti) -– Hrvatska opća enciklopedija]</ref>, suprugu istarskog markgrofa Ulrika I. i [[Jelena Lijepa|Ilonu]] ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Jelena Lijepa''), ženu [[Hrvatski vladari|hrvatsko-dalmatinskog kralja]] [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1074.- – 1089.). Rođen je u izbjeglištvu u Poljskoj, a [[1048.]] godine vraća se u Ugarsku i sudjeluje u prijestolonasljednim borbama. Godine [[1060.]] pomogao je ocu da uz pomoće poljske vojske zadobije ugarsko prijestolje.<ref name="proleksis.lzmk.hr">[http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) -– Proleksis enciklopedija]</ref>

Za vrijeme vladavine rođaka [[Salomon, ugarski kralj|Salomona]] (1063.- – 1074.), sina kralja [[Andrija I.|Andrije I.]] (1046.- – 1060.) i brata Ladislavovog oca Bele I., Ladislav je dobio na upravu istočni dio Ugarske kojim je upravljao kao [[vojvoda]]. Iako je u ugarskoj dinastiji prevladavao sustav nasljeđivanja po pravu seniorata, Ladislav je pomogao svom bratu Gejzi da stekne ugarsko prijestolje. Zajedno s njim pobijedio je vojsku kralja Salomona u bici kod Mogyoroda, [[14. ožujka]] [[1074.]] godine, nakon čega je Ladislavov brat Gejza I. (1074.- – 1077.) proglašen ugarskim kraljem.

Nakon smrti kralja Gejze I. [[1077.]] godine, ugarska kruna pripala je Ladislavu. Uspješno je obranio Ugarsku od napada [[Pečenezi|Pečenega]] koje je protiv njega poslao detronizirani kralj Salomon. Nakon toga okrenuo se jačanju svoje kraljevine te je odlučio iskoristiti smrt hrvatskog kralja Zvonimira († 1089.), supruga svoje sestre kraljice Jelene Lijepe kako bi osvojio [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevinu Hrvatsku]] i staviti je pod upravu Arpadovića. Godine [[1091]]. umire bez imenovanog nasljednika kralj [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepan II.]], koji je došao na prijestolje nakon Zvonimira, pa je Ladislav mogao [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091.-1105.|započeti osvajanje Hrvatske]]. Stoga je te iste godine provalio sa vojskom preko [[Drava|Drave]], te je bez problema zauzeo [[Slavonija|Slavoniju]], ali je naišao na oružani otpor [[Hrvati|Hrvata]] na području južno od [[Petrova gora|Gvozda]] (''Alpes Ferreae'').<ref name="proleksis.lzmk.hr"/> Istodobno se [[bizant]]ski car [[Aleksije I. Komnen]] (1081.- – 1118.), uplašio za svoje posjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]], pa je platio nomadskom narodu [[Kumani|Kumana]] da napadnu Ugarsku. Prešavši planinu [[Gvozd]] morao se kralj Ladislav I., na vijest o napadu Kumana, vratiti u Ugarsku.<ref name="Fedro, Povijest Hrvatsa 1526">Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526–1526., prvi dio, str. 152.</ref>

Oženio se oko [[1077.]] kneginjom Adelaidom Švapskom (o.1060.- – 1090.) s kojom je imao samo kćer [[Irena Ugarska|Pirošku]] (1088.-1134.) koja se udala za [[Bizantsko Carstvo|bizantskog cara]] [[Ivan II. Komnen|Ivana II. Komnena]]. Kako bi rješio pitanje nasljeđivanja ugarskog prijestolja opozvao je iz prekodravske Hrvatske kralja Almoša i dodijelio mu kao vojvodstvo (''ducatus'') zemlju s lijeve obale [[Tisa|Tise]], a nasljednikom ugarske krune učinio je Almoševog starijeg brata [[Koloman]]a († 1116.).<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526–1526., prvi dio, str. 153</ref>

* ''Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526–1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' {{ISBN|953-214-197-9}}

* [http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) -– Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}

* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35062 Ladislav I. Arpadović (Sveti) -– Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}}

*[https://www.academia.edu/25295648/Ante_Vrankovi%C4%87_Ivan_Komersteiner_-_Ikonograf_%C4%8Dudesno_obnovljenog_Hrvatskog_Kraljevstva_Hrvatsko_slovo_br._1099_13._5._2016._str._28 Ante Vranković: Ivan Komersteiner -– Ikonograf čudesno obnovljenog Hrvatskog Kraljevstva, Hrvatsko slovo, br. 1099, 13. 5. 2016., str. 28 (O ikonografiji i simbolici prikaza sv. Ladislava u umjetnosti sjeverozapadne Hrvatske)]

|prethodnik = [[Gejza I.|Gejza I. (1074. -– 1077.)]]

|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Ladislav I. Sveti (1077. -– 1095.)]]

|nasljednik=[[Koloman|Koloman (1095. -– 1116.)]]