Krednjaci: razlika između inačica

'''Krednjaci''' (prema: "[[kreda]]") ([[latinski|lat.]]: ''Foraminifera'') su koljeno [[Chromista|kromista]] klasificirani nekacdau danas nepriznatom [[razred (taksonomija)|razredu]] [[korjenonošci|korjenonožaca]] (''[[Rhizopoda]]'').<ref>[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=33843 Krednjaci u Hrvatskoj enciklopediji]. Pristupljeno, 15. travnja 2014.</ref>, a danas infrarazredu ''[[Rhizaria]]''.<ref>[http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1410 WoRMS]</ref>

Duljina im je od 20 [[μm]] do 15 [[cm]] (numuliti). Tijelo im je u kućici (ljušturi), koja je najčešće od [[vapnenac|vapnenca]], a može biti ravna, stožasta, spiralna, obično s više komorica (politalamni oblici) s mnogim otvorima (''foramina''), iz kojih izlaze lažne nožice ([[pseudopodij]]i) u obliku dugačkih niti. Razmnažaju se izmjenom nespolne i spolne generacije. Većinom žive na [[bentos|dnu mora]], a manji broj vrsta živi [[Pelagijska zona|pučinski]] u planktonskim zajednicama. Najčešći su oblici [[kuglasta šupljikara]] (''Globigerina bulloides'') i ''[[Biloculina simplex]]''. Kućice uginulih životinja padaju na morsko dno i tijekom duga razdoblja nagomilaju se i tvore debele naslage vapnenca. Tako se na obalama [[Sredozemno more|Sredozemnoga mora]] i u nekim područjima [[Sahara|Sahare]] nalaze debele naslage vapnenca iz [[tercijar]]a, koji se sastoje od krupnih ljušturica (do 15 cm) fosilnih [[numuliti|numulita]] (''Nummulites''). Jedan je drugi fosilni rod (''Fusulina'') bio obilan u [[Karbon (geološko razdoblje)|karbonu]]. Dno [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] pretežito se sastoji od globigerinskoga mulja, u kojem krednjaci (uglavnom globigerina) tvore 75% ukupne mase.

Krednjaci kroz mikroskop:
<gallery>

</gallery></center>