Škorpioni (paravojna postrojba): razlika između inačica

'''Škorpioni''' su bili posebna [[Srbija|srpska]] vojna postrojba, koja se novačila uglavnom od Srba iz Hrvatske. Osnovana za vrijeme [[Domovinski rat|agresije na Hrvatsku]] [[1991.]] godine. Za to je vrijeme počinila mnoge ratne zločine, a [[2005.]] godine osudio ju je [[Haaški tribunal]]. Postrojba je bila pod zapovjedništvom [[Slobodan Medić|Slobodana Medića]] (zv. ''Boca'').

Škorpione je za vrijeme agresije na Hrvatsku osnovala [[Državna bezbednost Srbije]] za vrijeme dok joj je načelnik bio [[Jovica Stanišić]].<ref name="soa">[[Zvonimir Despot]], [https://web.archive.org/web/20140306153203/https://www.soa.hr/hr/zanimljivosti/?newsId=42 ''Jeste li znali? Zločini - Srpske postrojbe, kao što su "Škorpioni", osnivala je Državna bezbednost''], ''[[Večernji list]]'', 20. lipnja 2005., [[Sigurnosno-obavještajna agencija|SOA]], 5. lipnja 2008. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 6. ožujka 2014.)</ref> PogrešnoPogrješno je mišljenje da su Škorpioni paravojna formacijapostrojba, jer ju je osnovala državna institucija uz privolu državnog vrha.<ref>[https://www. name="soa.hr"/hr/zanimljivosti/?newsId=42 SOA]</ref> Osnovana je samo za ubijanje, a za to su njezini pripadnici dobivali plaću od 1500 do 2000 maraka mjesečno.<ref>[https://www. name="soa.hr"/hr/zanimljivosti/?newsId=42 SOA]</ref> [[Franko Simatović]] iz Državne bezbednosti bio je izravno zadužen za te specijalne jedinice, te je vodio njihovo angažiranje u pojedinim akcijama u Hrvatskoj i BiH.<ref>[https://www. name="soa.hr"/hr/zanimljivosti/?newsId=42 SOA]</ref>

Pripadnici Škorpiona obučavani su u vojnim objektima u Srbiji, i to na [[Tara|Tari]], u [[Bubanj Potok]]u, u [[Kula|Kuli]] i na [[Goč|Goču]], a zatim su upućivani u Hrvatsku i BiH.<ref>[https://www. name="soa.hr/hr/zanimljivosti/?newsId=42 SOA]<"/ref>

Djelovali su na osiguranju naftnih polja u Đeletovcima.<ref name="slobodnaevropa.org">Iva Martinović, Miloš Teodorović, [http://www.slobodnaevropa.org/content/plp_paravojne_formacije_skorpioni/2008823.html Paravojne formacije - Škorpioni][srpski], slobodnaevropa.org, 11. travnja 2010. {{srp oznaka}}</ref> Svjetsku pozornost dobili su nakon otkrića snimke likvidacija šestorice zarobljenih Srebreničana kod Trnova. Suđenje za zločin kod Trnova bilo je prvo suđenje vezano za Srebrenicu u Srbiji. Četiri godine poslije masakra u Trnovu, Škorpioni su djelovali na Kosovu. Počinili su zločin u Podujevu u ožujku 1999. godine kad su likvidirali 14 albanskih žena i djece. Za taj zločin četvorica Škorpiona osuđeni su lipnja 2009. godine u Beogradu na ukupno 75 godina zatvora.<ref name="slobodnaevropa.org"/>

Na osnovu videosnimke objavljene 2005. godine koju je snimio pripadnik ''Škorpiona'', Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju podnio je tužbu za [[ratni zločin|ratne zločine]]. Na snimci je prikazano strijeljanje [[Srebrenica|srebreničkih]] civila kod Trnova oko 16. srpnja 1995. godine, u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]]. Pomoć u otkrivanju ovog zločina, potpomogla je navodno srpska aktivistica za ljudska prava [[Nataša Kandić]]. Video je postao glavni dokaz u procesu Bosne i Hercegovine, kojim se dokazuje sudjelovanje međunarodnih (srbijanskih) paravojnih formacija u sukobu u Bosni i Hercegovini, te o ratu u Bosni i Hercegovini kao međudržavnom sukobu. Istragom je dokazana umiješanost vojnih struktura [[Srbija i Crna Gora|Republike Srbije i Crne Gore]] u [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]]. Pri tome je dodato, premda za optužnicu irelevantna činjenica, da su srbijanske vlasti mogle spriječiti [[genocid u Srebrenici]].<ref>Thomas Roser, [http://www.tagesspiegel.de/politik/;art771,2231297] [njemački''Freispruch zweiter Klasse für Belgrad''], tagesspiegel.de, 27. veljače 2007. {{deu oznaka}}</ref>

Škorpioni su sudjelovali i u [[Rat na Kosovu|ratnim zbivanjima na Kosovu]] 1999. godine<ref name="VR">Dejan Anastasijević, [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=418240 '''''Stazama Škorpiona'''''], članak na web portalu ''Vreme''], [srpski]''Vreme'', br. 753, 9. lipnja 2005. {{srp oznaka}}</ref>

Bošnjački izvori tvrde da postoje dokazi da su 'Škorpioni' bili dio MUP-a Srbije", komentirajući to što su ''"oslobođeni 'Škorpioni' koji su simbol miješanja Srbije u agresiju na BiH"'', ''"(...) jer je potvrđeno da su bivši šefovi Državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović osnovali tu istu jedinicu"''.<ref name="index.hr">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-je-haag-amnestirao-skorpione-i-njihove-strasne-zlocine-u-srebrenici/680590.aspx Zašto je Haag amnestirao "Škorpione" i njihove strašne zločine u Srebrenici?], Agencija Anadolija, index.hr, 30. svibnja 2013.</ref> Stanišića i Simatovića Haaški je tribunal svibnja [[2013.]] godine oslobodio između ostalog, odgovornosti za djelovanje jedinica koje su sijale smrt po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.<ref name="index.hr"/> Haško tužiteljstvo najavilo je žalbu protiv te prvostupanjske presude.<ref>mf/VLM, [http://www.indexvecernji.hr/vijestisvijet/clanak/zastobrammertz-jepodnio-haagnajavu-amnestiraozalbe-skorpionena-ipresude-njihovestanisicu-strasnei-zlocinesimatovicu-u-srebrenici/680590.aspx576506 Zašto"Brammertz jepodnio Haagnajavu amnestiraožalbe "Škorpione"na presude Stanišiću i njihoveSimatoviću"], strašnevecernji.hr, zločine28. ulipnja Srebrenici?]2013.</ref>

== Povezani članci ==

* Sabina Čabaravdić, [http://www.slobodnaevropa.org/content/paravojne_formacije_plp/2008816.html ''Srbijanske paravojne formacije u posljednjim ratovima ''], [srpski]slobodnaevropa.org, 11. travnja 2010. {{srp oznaka}}

* (nz), [https://web.archive.org/web/20070929123552/http://www.netzeitung.de/ausland/341988.html '''''Verhaftungen nach Video über Srebrenica-Massaker'''''] netzeitung.de, 3. junilipnja 2005.][njemački] (u međumrežnoj pismohrani archive.org 29. rujna 2007.) {{deu oznaka}}