Inačica od 20. listopada 2020. u 09:16 uredi Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 20. listopada 2020. u 09:19 uredi ukloni ovu izmjenu Vrtleska225 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 15.064 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 33: Dva konaka uz tekiju su sagradila dvojica bosanskih vezira Mehmed Vedžihi-paša i Morali Kamil Mehmed-paša, a banju uz konak je sagradio Ali-paša Rizvanbegović. U tekiji je čuvana velika knjižnica rukopisa, od kojih je samo šejh Sirrija zavještao 107 svezaka i dva Kurana, izuzimajući knjige koje je on sam napisao, potom značajna kolekcija levhi i drugog pokretnog blaga. Šejh Sirrija je zagovarao i prakticirao vrtlarstvo i sadnju plemenitog voća, pa je tekijska cjelina na Oglavku predstavljala značajan kulturni krajolik. Tekija na Oglavku je jedna od šest bosanskohercegovačkih tekija koje su opstale nakon zabrane djelovanja derviških redova 1952. godine. Tekija je ~~2019~~2018. proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite web\|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/bih-dobila-pet-novih-nacionalnih-spomenika/293732\|title=BiH dobila pet novih nacionalnih spomenika\|publisher=radiosarajevo.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> Uz [[Hadži Sinanova tekija u Sarajevu\|Hadži Sinanovu]] i tekije u [[Tekija na vrelu Bune\|Blagaju]] i [[Tekija u Vukeljićima\|Vukeljićima]], tekija na Oglavku četvrti je objekt te vrste proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. == Izvori == {{Izvori\|2}} == Vanjske povezice ==

Tekija na Oglavku: razlika između inačica