Prema podatcima koji su prikupljeni i znanstveno obrađeni kod [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata|Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata]] do kraja 2016. godine, poznata su imena 14.912 smrtno stradalih osoba na hrvatskoj strani u Domovinskom ratu (u tom broju, za oko 3.000 osoba potrebne su dodatne provjere okolnosti stradavanja); daljnjih 1.571 osoba vodivode se kao nestale. Od poginulih, otpada na branitelje 8.262 žrtava, a među civilima se evidentira 6.650 poginulih.
DoS danom 24. svibnja 2019., prema popisupopis Ministarstva zdravstva,tijekomRepublike velikosrpskeHrvatske agresijeobuhvatio je 4.137 civilne žrtve poginulopoginule i umrloumrle od posljedica stradanja 4137tijekom civila,velikosrpske uagresije. štoTaj nisupopis uračunatinije civiliobuhvatio civile koji su ekshumirani i identificirani iz masovnih grobnica na području RH, budući da one još nisu istražene.do Budućikraja daistražene seskako e smatra da jese u njimamasovnim grobnicama pokopano oko 25002.500 civilnih žrtava, brojka ubijeniubijenih civila moglazacijelo bise doćipenje na oko 65006.500 osoba. U brojkuslužbeni popis Ministarstva zdravstva za sada također nisu uračunateunijete civilne žrtve, većinom Hrvati, koji nisu uspjeli pobjeći ili nisu željeli napustiti svoj dom na okupiranom području te su ubijeni za vrijeme rata, a to je poveći broj ljudi. DanasMeđu sepobijenima govorije obilo oko 400 ubijene djece, od čega je najviše djece ubijeno je u prvih 6 mjeseci agresije na Republiku Hrvatsku i tostradalo njih 110. Najmlađe ubijeno dijete je imalo dva mjeseca. Najčešći uzrok stradavanja bili su zrakoplovni i topnički napadi te vatreno oružje. Još uvijek nema u RH knjigesveobuhvatnog popisa mrtvih i točne podatkepodataka o ranjenima, a jedini precizno vođeni podatci su oni iz bolnica, a koji primjerice govore da je tijekom rata ranjeno 12601.260 djece.<ref>IKA: [https://ika.hkm.hr/novosti/ukradeno-djetinjstvo-djeca-ubijena-u-domovinskom-ratu-na-podrucju-sisacko-moslavacke-zupanije/ ''Predavanje Vlatke Vukelić: „Ukradeno djetinjstvo – djeca ubijena u Domovinskom ratu na području Sisačko-moslavačke županije“ ''] IKA. Hrvatska katolička mreža. 24. svibnja 2019. Pristupljeno 29. listopada 2020.</ref>
Na okupiranom dijelu Republike Hrvatske poginulo je daljnjih 6.239 osoba (od čega 3.574 ima status vojnika, 1.632 status civila, a za 1.033 nije moguće utvrditi status). Među poginulima na okupiranom dijelu RH, najveći brojvećina se odnosi na gubitke pripadnika srpske narodnosti, te vojne gubitke srpskih postrojbi.<ref>{{Citiranje časopisa|author=|last=|authorlink=|coauthors=|title=Ante Nazor: 'Raspolažemo s imenima 14.912 smrtno stradalih u Domovinskom ratu'|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ante-nazor-raspolazemo-s-imenima-14912-smrtno-stradalih-u-domovinskom-ratu-1135505|date=13. prosinca 2016.|year=|month=|journal=Večernji list|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=8. rujna 2017.}}</ref>
Prema [[beograd]]skim službenim podatcima, poginulo je u Hrvatskoj još i 1.279 pripadnika [[JNA]].<ref name="Mestrovic" />
