Josip Broz Tito: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 291:
Dok je Tito bio živ, i zapravo do [[Raspad SFRJ|kraja komunističke Jugoslavije]] nije se uopće spominjati da bi partizani i komunisti ikad počinili bilo kakav zločin, te se uopće nije smjelo istraživati o broju, mjestu i načinu pogibije. Vlasti su 1964. god. provele poimenični popis svih žrtava "na našoj strani", ali je i on stavljen pod potpuni embargo i nije bio izložen znanstvenoj evaluaciji prije prestanka SFRJ. [[Ante Bruno Bušić|Bruno Bušić]] se odvažio analizirati podatke s tog popisa, te je uz pomoć tada dostupnih daljnjih službenih demografskih podataka početkom 1970.-ih godina ukazao da je na području [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] na "antifašističkoj" strani u Drugom svjetskom ratu i bliskom poraću smrtno stradalo ukupno 185 tisuća osoba, a na "neprijateljskoj" (u principu: djelovanjem Brozovih snaga protiv vojnika u borbi, ratnih zarobljenika i civila) 219 tisuća; a da je na području [[Bosna i Hercegovina|BiH]] uz 171.000 "antifašističkih" bilo 236 tisuća "neprijateljskih" žrtava među vojnicima i civilima.<ref>Bruno Bušić (5. svibnja 2019., prema knjizi Bleiburška tragedija Hrvatskog Naroda (1976., str. 466-474)). [https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-i/ Demografski gubici – Žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji I. dio,]. [https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ II. dio] ''projektvelebit.com''. Projekt Velebit pristupljeno 4. svibnja 202ć.</ref> Bruno Bušić je svoje pisanje o toj temi (objaviti tekstove je mogao jedino u emigraciji) platio životom, od ruke agenata [[UDBA|UDBE]].
=== Etničko čišćenje Folksdojčera ===
Josip Broz Tito je imao glavnu riječ u donošenju odluke i praktičnoj provedbi etničkog čišćenja približno pola milijuna pripadnika njemačke nacionalne manjine u Jugoslaviji 1945. i 1946. godine, tzv. [[Volksdeutsche|Folksdojčera]].
Na sjednici Narodnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (efektivno: vlade, kojoj je J. B. Tito bio na čelu) održanoj 30. listopada 1944., Jugoslavije Josip Broz Tito je izložio: “''Uspostavu vojne vlasti u Vojvodini diktirali su specijalni problemi u Vojvodini, - isterivanje Nemaca ... Pitanje iseljavanja Nemaca mi moramo rešiti, jer je to večita opasnost za našu zemlju. To pitanje ćemo postepeno rešavati. Zasada će se sve sposobno od 16 do 60 godina svrštavati u radne bataljone i upotrebljavati na razne radove. Kolonizaciji našeg stanovništva u Vojvodini namesto isteranih Nemaca treba odmah pristupiti. Tj. na nemačka imanja odmah naseljavati Srbe, Crnogorce, Ličane i td, i to siromašne i poštene porodice''.“<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/62380|title=Josip Broz Tito i sudbina jugoslavenskih Nijemaca ČSP, br. 3., 801-818|author=VLADIMIR GEIGER|date=2008.|work=|language=|publisher=Hrvatski institut za povijest|accessdate=28. svibnja 2018.}}</ref>
Odlukom [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a od 21. studenog 1944. godine - pod očitim utjecajem dotadašnjih odluka Josipa Broza Tita, a moguće i pod utjecajem memoranduma Vase Čubrilovića od 3. studenog 1944. godine - proglašeni su svi etnički Nijemci na području Jugoslavije (primjenjivalo se to i na Austrijance) neprijateljima, osim onih koji su surađivali s [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]. Odlučeno je da se svima njima bez naknade oduzme svu imovinu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/hr/nijemci-u-slavoniji-tko-je-pre%C5%BEivio-ima-%C5%A1to-ispri%C4%8Dati/a-17448937|title=Nijemci u Slavoniji: Tko je preživio, ima što ispričati...|author=Vuk Tešija|date=24. veljače 2014.|work=|language=|publisher=Deutsche Welle|accessdate=7. svibnja 2019.}}</ref> Zemaljska komisija za repatrijaciju Nijemaca pri Ministarstvu unutarnjih poslova FD Hrvatske, Zagreb, izvijestila je 7. srpnja 1945. oblasne i okružne Narodne odbore koga se treba smatrati Nijemcem, internirati u logor i protjerati: “''[...] u obzir za iseljavanje dolaze svi Nijemci i Njemice po slijedećem kriteriju: 1) Kome je materinski jezik njemački (potječe iz braka Nijemca ili Njemice).- 2) Tko potiče iz braka u kome je otac Nijemac.- Od ovoga se izuzimaju: 1) Tko je aktivno pomagao narodno-oslobodilačku borbu (ostaje zajedno sa svojom užom porodicom – djeca, otac i majka).- [...] 2. Njemice udane za Jugoslavene sa djecom.- 3. Djeca do uključivo 16 godina iz braka Jugoslavenke sa Nijemcem, ukoliko se takova Jugoslavenka odluči da ostane u zemlji i napusti muža Nijemca. Ženi Jugoslavenki udatoj za Nijemca ostaje slobodno da bira dali će poći sa mužem ili će ostati u zemlji sa djecom do 16 godina. U koliko se radi o ženskom bračnom partneru nejugoslavenske narodnosti takva je žena dužna da slijedi muža Nijemca.- [...]''.”<ref>{{Citiranje časopisa|last=Marica Karakaš Obradov|first=|authorlink=|coauthors=|title=op. cit|url=|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=7. svibnja 2019,}}</ref> U čl. 30. Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije ("Službeni list [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske federativne Jugoslavije]]" br. 40/45 i 70/45) bilo je propisano da se u cijelosti ima nastaviti s konfiskacijom "''imovine lica njemačke narodnosti''".<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.scribd.com/document/222178267/Zakon-o-konfiskaciji-Imovine-i-izvršenju-|title=Zakon o konfiskaciji Imovine i izvršenju konfiskacije, 1945.|author=|date="Službeni list DFJ" br. 40/45 i 70/45|work=|language=srpski|publisher=|accessdate=7. svibnja 2019.}}</ref>
Područja [[Bačka|Bačke]], [[Banat|Banata]], [[Srijem|Srijema]] i [[Slavonija|Slavonije]] na kojima se nalazio pretežni dio pripadnika njemačke nacionalne manjine, zauzele su snage [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] postupno od listopada 1944. do travnja 1945. godine. Od približno 200.000 Nijemaca civila koji se nisu povukli prije dolaska JA, bilo je do početka 1948. godine u logore internirano njih oko 170.000. Smatra se da je oko 60.000 Foldsdojčera pomrlo u tim logorima, uslijed nehumanih uvjeta u njima.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Sučić|first=Mihael|authorlink=|coauthors=|title=Sudbina jugoslavenskih Folksdojčera - splet nesretnih okolnosti ili plan|url=https://hrcak.srce.hr/158131|date=|year=|month=|journal=Essehist : časopis studenata povijesti i drugih društveno-humanističkih znanosti, Vol. 7 No. 7, 2015.|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=7. svibnja 2019.}}</ref>
=== Hrvat, Jugoslaven, anacionalan? ===
| |||