Newtonovi zakoni gibanja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 188.252.198.163 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mateo K 01 Oznaka: brzo uklanjanje |
dodani, spašeni ili sređeni izvori; manji dodatci i corr. |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Newtons laws in latin.jpg|mini|
'''Newtonovi zakoni gibanja''' ili '''Newtonovi aksiomi''' su tri zakona [[Klasična mehanika|klasične mehanike]] objavljena [[1687]]. godine u djelu ''[[Philosophiae naturalis principia mathematica]]'' [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]]. Mogu se formulirati na različite načine iako imaju jednoznačni smisao. Ovdje su navedene uobičajene formulacije iz mnogih današnjih standardnih udžbenika, a ne prijevod izvornog Newtonovog teksta na latinskom.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Mehanika|author=Antonije Dulčić|last=|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=2012|chapter=|chapterurl=|editor=|url=http://archive.org/details/MehanikaSkriptaProf.Dulcica|format=|edition=|language=|pages=|publisher=Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|location=|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.feynmanlectures.caltech.edu/I_09.html|title=The Feynman Lectures on Physics Vol. I: Newton’s Laws of Dynamics|author=Richard Feynman|last=|first=|authorlink=Richard Feynman|coauthors=|date=|year=|work=|language=en|pages=|publisher=|accessdate=2020-11-05|volume=|issue=|id=|month=|journal=}}</ref>
▲[[Datoteka:Newtons laws in latin.jpg|mini|200px|desno|Prvi i drugi Newtonov zakon iz knjige ''Principia Mathematica'' na [[latinski|latinskom]]]]
Pojmovi "[[gibanje]] tijela", "[[brzina]] tijela" i "[[ubrzanje]] tijela" odnose se na [[centar masa]] tijela.
'''1. zakon (Zakon [[inercija|inercije]]):''' Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve dok vanjske [[sila|sile]] ne uzrokuju promjenu tog stanja.
'''2. zakon (Temeljni zakon gibanja)'''. U svakodnevnim primjenama najčešći je slučaj da se tijelu ne mijenja masa tijekom promjene brzine, što je moguće
Ako na tijelo [[masa|mase]] m djeluje sila F, ona mu daje ubrzanje:
Line 14 ⟶ 15:
Brzina promjene [[količina gibanja|količine gibanja]] tijela jednaka je sili koja djeluje na tijelo:
:<math>\vec F ={\mathrm{d}\vec p \over \mathrm{d}t}</math>
Za slučaj da je masa tijela konstantna, lako se vidi iz definicije količine gibanja i iz pravila deriviranja da ova opća formulacija prelazi u prethodni jednostavniji oblik:
Redak 20:
'''3. zakon (Zakon [[akcija|akcije]] i [[reakcija|reakcije]]):''' Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono prvo. Te dvije sile jednakog su iznosa, suprotne orijentacije i na istom su smjeru. (Sile su međudjelovanje dvaju tijela, i zato se uvijek javljaju u paru; jednu od njih, najčešće proizvoljno, nazivamo akcijom, a drugu reakcijom.) ▼
▲'''3. zakon (Zakon [[akcija|akcije]] i [[reakcija|reakcije]]):''' Ako jedno tijelo djeluje silom na drugo, tada i to drugo tijelo djeluje silom na ono prvo. Te dvije sile jednakog su iznosa,
'''''Napomena:''''' Bilo da sila uopće nema ili je njihov zbroj nula, prema drugom Newtonovom zakonu tijelo nema ubrzanja, pa je u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu. To znači da bi se moglo smatrati kako je prvi zakon zapravo sadržan u drugom zakonu kao njegov specijalni slučaj.
Ipak, zakon inercije navodi se izdvojeno iz barem dva razloga. Gledano u povijesnom kontekstu, Newton prvim == Vidi ==
*[[Tromost]]
*[[Lorentzova sila]]
*[[Jaka nuklearna sila|Nuklearna sila]]
*[[Hookeov zakon|Elastična sila]]
*[[Centrifugalna sila]]
*[[Coriolisova sila]]
▲*[[Eulerova sila]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Vanjske poveznice==
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
| |||