Razlika između inačica stranice »Borba za Sanrizuku«

m
(Dodane slike)
Plato Shimōsa, koji pokriva veći dio sjevernog dijela prefekture, stoljećima je bio ključan u domaćoj poljoprivredi. Sela koja su obavljala poljoprivredne radove u regiji od [[Edo (razdoblje)|razdoblja Ede]] nazivana su ''koson'' (古村, "staro selo"). Nadležnost carskih birokrata Edo dinastije nije nikada zahvatila naselja regije, što je navodno potaknulo prkos političkoj vlasti kao obilježje područja. Seljački pokreti, sindikati i štrajkovi ovdje su bili uspješniji i mnogobrojniji nego u drugim dijelovima prefekture.<ref name=":4">{{Citiranje časopisa|author=東京新聞千葉支局/大坪景章 編|title=ドキュメント成田空港 傷だらけの15年|url=|date=April 1978|journal=東京新聞出版局|volume=|issue=|pages=}}</ref>
 
Početkom 20. stoljeća ovo je područje postalo poljoprivredno zemljište [[Japanska carska obitelj|carske obitelji]] poznato pod nazivom Goryō farma (御 料 牧場, ''goryou bokujō'' ).<ref name=":1">{{Citiranje knjiga|Title="Narita" to wa nani ka : sengo Nihon no higeki|Last=1928-2014.|First=Uzawa, Hirofumi|Date=1992|Publisher=Iwanami Shoten|Location=Tōkyō}}</ref> Goryō farma bila je kulturološki i ekonomski prijeko potrebna lokalnom stanovništvu, a neki su stanovnici tvrdili da je to pridonijelo lokalnom protivljenju zračnoj luci: "Čuvši da će farma Goryō nestati [kao rezultat gradnje], svi su ovdje poludjeli u ljutnji."<ref name=":2">{{Citiranje knjiga|Title=Sanrizuka ando soiru|Last=1943-|First=Fukuda, Katsuhiko|Date=2001|Publisher=Heigensha|Location=Tōkyō}}</ref>
 
1923. godine 2 000 hektara (20 km kvadratnih) farme Goryō su prodani,<ref name=":1">{{Citiranje knjiga|Title="Narita" to wa nani ka : sengo Nihon no higeki|Last=1928-2014.|First=Uzawa, Hirofumi|Date=1992|Publisher=Iwanami Shoten|Location=Tōkyō}}</ref> što je dovelo do razvoja malih naselja tijekom razdoblja Meiji i Taishō . Ovu zemlju obrađivali su bivši samuraji nižeg sloja, sluge samurajskih obitelji i drugi koji su izgubili sredstva za život [[Revolucija Meiji|Meiji restauracije]].<ref name=":2">{{Citiranje knjiga|Title=Sanrizuka ando soiru|Last=1943-|First=Fukuda, Katsuhiko|Date=2001|Publisher=Heigensha|Location=Tōkyō}}</ref> Poljoprivrednici su kasnije pobijedili u dugoj sudskoj borbi da osiguraju vlastita prava na zemlju od bogatih tokijskih trgovaca koji su držali zemljišne obveznice.
 
1946. godine, nakon [[Kapitulacija Japana|poraza Japana]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], veliki dijelovi zemlje u carskom vlasništvu ponovno su rasprodani.<ref name=":1">{{Citiranje knjiga|Title="Narita" to wa nani ka : sengo Nihon no higeki|Last=1928-2014.|First=Uzawa, Hirofumi|Date=1992|Publisher=Iwanami Shoten|Location=Tōkyō}}</ref> Razne grupe ljudi koji su potom naselili ovu zemlju zajednički su nazivani "Novosiromašni" (新窮民 ''shin-kyuumin'' ). Danonoćno su obavljali teške poljoprivredne poslove te živjeli u slamnatim kolibama bez struje i tekuće vode.<ref name=":2">{{Citiranje knjiga|Title=Sanrizuka ando soiru|Last=1943-|First=Fukuda, Katsuhiko|Date=2001|Publisher=Heigensha|Location=Tōkyō}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje knjiga|Title=Narita no monogatari : 1978 narita kaiko kara.}}</ref>
 
Zbog ove povijesti poljoprivrednici ove regije imali su vrlo snažnu privrženost svojoj zemlji.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=佐藤|first=文生|title=はるかなる三里塚|date=2012|journal=TANSO|volume=2012|issue=254|pages=209–212}}</ref>
361

uređivanje