Mošćenice: razlika između inačica

Mošćenice -– [[Istra|istarski]] grad s prošlošću koja seže u prapovijesno vrijeme na što upućuju mnoga arheološka nalazišta, na ovom području sjeveroistočne Istre u prapovijesno doba živjeli su [[Liburni]], jedno od [[Iliri|ilirskih plemena]]. Po tom se plemenu ovaj dio Istre još i dan-danas zna nazivat Liburnijom, Liburni su bili stočari i vješti pomprci koji su sa svojim karakterističnim brzim brodicama na vesla zadavali problema i [[Rimljani]]ma, poznatim pomorcima i ratnicima. Zato je rimska vojska uvrstila u svoju ratnu flotu njihove brodice - [[liburna|liburne]].

Početkom naše ere Rimljani osvajaju cijelu [[Istra|Istru]], te podvrgavaju svojoj vlasti i [[Liburni|Liburne]]. Oni osnivaju nove [[grad]]ove, ali svoju upravu smještaju u postojeća liburnijska naselja. U VII. st. Liburniju naseljavaju [[Hrvati]]. Sto godina kasnije franačka država zaposjeda Istru, dok Liburnija postaje dijelom hrvatske države, koja dostiže vrhunac svoje moći za vrijeme [[Tomislav|kralja Tomislava]] (oko 910. -– 930928.) i Petra IV. Krešimira (1058. -– 1074.), a protezala se uz morsku obalu od rijeke [[Cetina|Cetine]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] sve do rijeke [[Raša (rijeka)|Raše]] u Istri.

Mošćenice se prvi put spominju, kao samostalna komuna u posjedu [[Kastav|Kastavske gospoštije]], već 1374. godine, u oporuci pisanoj na njemačkom jeziku grofa Ugona iz Duina ([[Devin]]), ali i u glagoljskom pisanom dokumentu iz 1395. godine, kojim su se određivale granice između Mošćenica i Košljaka. Vlasnici Mošćenica su bili poljski [[biskup]]i, [[grof]]ovi iz Duina te grofovi Walsee. U drugoj polovici XV. st. grofovi Walsee ustupaju svoj posjed u Liburniji caru Fridrihu III [[Habsburg|Habsburškom]]. Na jedinim gradskim vratima uklesan je habsburški grb iz 1634. godine. Na vrhu brijega, kamo vode sve krivudave uličice, dominira trobrodna barokna crkva Sv. Andrije koja je današnji izgled dobila u XVIII. st., a nalazi se na glavnom trgu. Na glavnom oltaru je pet kamenih kipova I. Contierija (početak XVIII. st.) a u crkvi su bogato rezbarene korske klupe. U crkvenom [[lapidarij]]u čuva se pučka kamena plastika iz XVII. st.

U periodu od 1637. do 1733. godine, neposredni su posjednici Mošćenica bili [[Isusovci]] iz [[Rijeka|Rijeke]].Tada su Mošćenice 1637. godine dobile gradski statut. Javne isprave, urbari, notarski zapisi, statuti od XIV. do XVII. stoljeća pisani su hrvatskim jezikom -– [[glagoljica|glagoljicom]], koja je na istarsko - kvarnerskom području doživjela najveću primjenu i procvat.

Povijesna [[1848]]. godina je bila prelomna u konačnom razrešavanju feudalnih odnosa na širem prostoru Europe, kada i u Mošćenicama počinje period moderne uprave, iako je područje [[Liburnija|Liburnije]] sve do kraja [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]], izuzevši razdoblje [[Napoleon]]ovih [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]] na početku XVIII. stoljeća, dio Austrije, odnosno od [[1867]]. dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske ]].