Inačica od 30. studenoga 2020. u 19:42 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.881 edit m uklonjena kategorija Ploče; dodana kategorija Građevine u Pločama uz pomoć dodatka HotCat ← Starija izmjena		Inačica od 30. studenoga 2020. u 19:57 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.881 edit m pasus na dno Novija izmjena →
Redak 35: Izgradnja luke u Pločama započinje 1939. gradnjom 300 metara prve obale koja je trebala omogućiti pristajanje najvećih prekooceanskih brodova. [[Drugi svjetski rat]] usporava i zaustavlja radove. Radove ipak nastavljaju njemačke organizacije, a intenzivnu gradnju nastavljaju Talijani u drugoj polovini 1942. Do polovine 1943. sagradili su 410 metara obale i postavili jednu dizalicu. Porušeni kapaciteti obnavljaju se završetkom rata a luka i željeznica nastavljaju s radom 15. srpnja 1945. što se uzima kao početak rada luke. Prvih godina rada preko luke se ponajviše uvozilo [[žito]] i [[ugljen]], te izvozio [[boksit]] i [[drvo (materijal)\|drvo]], a 1946. promet luke iznosio je 150.000 tona. Izgradnja željezničke pruge normalnog kolosijeka počinje 1958., a završava se njenom elektrifikacijom 1969. čime su se stekli uvjeti za tranzitni promet prema [[Mađarska\|Mađarskoj]], [[Austrija\|Austriji]], [[Poljska\|Poljskoj]] te tadašnjoj [[Čehoslovačka\|Čehoslovačkoj]]. Integracijom poduzeća Luka Ploče i ŽTP Sarajevo 1969. dolazi do znatnog povećanja prometa. Te je godine promet iznosio 1.078.000 tona, a 1977. iznosio je 2.950.000 tona. Tolikom povećanju prometa ponajviše je doprinio razvitak industrije Bosne i Hercegovine, ponajprije [[Željezara Zenica\|Željezare u Zenici]], [[KHK Lukavac]] te [[Aluminij Mostar\|mostarskog Aluminija]], uz konstantni razvoj kapaciteta. Najveći zabilježeni promet prije [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] 1988. iznosio je više od 4.500.000 tona. Za vrijeme Domovinskog rata luka je radila s 5-10% kapaciteta.<ref>[http://www.ppa.hr/hr/povijesni-razvoj-luke-ploce/ Povijesni razvoj] Lučka uprava Ploče (pristupljeno 29. studenoga 2020.)</ref> Osnivanjem Lučke uprave Ploče 1997. kao kao vlasnika lučkoga područja i infrastrukture počinje obnova i povećanje lučkih kapaciteta. Godine 1999. luka u Pločama povezana je prvom kontejnerskom linijom s lukama na Sredozemlju. Najveći do sada zabilježeni promet iznosio je 5.100.000 tona (2008.). Po prometu je druga luka u Hrvatskoj, iza Luke Rijeka.<ref>[https://tehnika.lzmk.hr/luka-ploce/ Luka Ploče d. d.] Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK (pristupljeno 29. studenoga 2020.)</ref>▼ == Kapaciteti Luke Ploče == Line 56 ⟶ 54: Luka raspolaže kompletnim lučkim prekrcajnim, skladišnim i svim pratećim lučkim uslugama za pružanje pretovara: generalnih tereta, kontejnerskog tereta, RO-RO prometa, suhog rasutog tereta i tekućih tereta. Raspolaže i kapacitetima za prihvat putničkih plovila, za lokalni promet prema [[Pelješac\|poluotoku Pelješcu]] te međunarodni promet, posebno s Italijom. Lučko područje u nadležnosti Lučke uprave Ploče sastoji se od bazena Ploče i bazena Metković u kojem je moguć prihvat manjih brodova, posebno za prijevoz cementa čije je skladištenje i daljnje otpremanje omogućeno u silosu u Metkoviću.<ref>[https://www.ppa.hr/hr/lucki-kapaciteti/ Lučki kapaciteti] Lučka uprava Ploče (pristupljeno 29. studenoga 2020.)</ref><ref>[https://www.luka-ploce.hr/terminali-i-usluge/terminali/pj-metkovic/ Poslovna jedinica Metković] Luka Ploče d.d. (pristupljeno 29. studenoga 2020.)</ref> ▲Osnivanjem Lučke uprave Ploče 1997. kao kao vlasnika lučkoga područja i infrastrukture počinje obnova i povećanje lučkih kapaciteta. Godine 1999. luka u Pločama povezana je prvom kontejnerskom linijom s lukama na Sredozemlju. Najveći do sada zabilježeni promet iznosio je 5.100.000 tona (2008.). Po prometu je druga luka u Hrvatskoj, iza Luke Rijeka.<ref>[https://tehnika.lzmk.hr/luka-ploce/ Luka Ploče d. d.] Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK (pristupljeno 29. studenoga 2020.)</ref> == Izvori ==

Luka Ploče: razlika između inačica