Krvavi sabor križevački: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m poveznice , dopuna
Redak 1:
Križevačka županija je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] bila prostorno najveća županija i imala je izniman socijalno politički značaj, a osobito sam grad [[Križevci]] u kojem su se održavali sabori, od kojih je najpoznatiji '''Krvavi sabor križevački'''.
 
Nezadovoljni vladanjem [[hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] kao i činjenicom da je doživio poraz od [[osmansko Carstvo|turske]] vojske te se nije znalo je li uopće živ, hrvatski narod [[1396]]. godine za novog kralja izabire napuljskog kralja [[Ladislav Napuljski|Ladislav]]. Time se stvara hrvatska liga koju predvodi [[ban]] [[Stjepan Lacković]].
 
Kralj Žigmund je, međutim, preživio bitku s Turcima i želi pomirbu s hrvatskim velikašima. U tu svrhu saziva sabor u [[Križevci]]maKriževcima [[27. veljače]] 1397. godine, najvjerojatnije u crkvi Svetog križa. Ban Lacković odazvao se pozivu pa je, budući da je uživao kraljevu zaštitu, s plemićima ostavio oružje ispred mjesta održavanja sabora, a vojsku izvan grada. Uslijedila je burna rasprava tijekom koje je ban Lacković optužen za izdaju u posljednjoj bitci s Turcima. Uslijedio je krvavi epilog u kojem su kraljevi vazali pobijedili bana Lackovića i hrvatsko plemstvo.
 
Na vijest o pogibiji bana i plemića, hrvatska vojska pohitala je u Križevce i započela je bitka sa Žigmundovim pristašama. Žigmund, međutim, uspijeva pobjeći u [[Ugarska|Ugarsku]], a sve posjede bana Lackovića daruje svojim podanicima. Vijest o zbivanjima na saboru u Križevcima odjeknula je hrvatskim zemljama, a i danas se taj događaj naziva „krvavi''krvavi križevački sabor“sabor'' koji je ovjekovječio i [[Oton Iveković]] [[Freska|freskom]] u križevačkoj crkvi Svetog križa.
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.krizevci.net/hr/html/sabor.html Krvavi sabor]
* [http://www.krizevci.net/hr/html/sabor-slika.html Oton Iveković:Krvavi sabor križevački]
 
{{stub-povj}}
Na vijest o pogibiji bana i plemića hrvatska vojska pohitala je u Križevce i započela je bitka sa Žigmundovim pristašama. Žigmund, međutim, uspijeva pobjeći u [[Ugarska|Ugarsku]], a sve posjede bana Lackovića daruje svojim podanicima. Vijest o zbivanjima na saboru u Križevcima odjeknula je hrvatskim zemljama, a i danas se taj događaj naziva „krvavi križevački sabor“ koji je ovjekovječio i [[Oton Iveković]] freskom u križevačkoj crkvi Svetog križa.
 
[[Kategorija:Povijest Hrvatske]]