Wikipedija:Kafić/Arhiv 2020 12: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→(dubiozni) izvori - po drugom...: Odgovor |
|||
Redak 389:
:Što se tiče novina, kao "istine", mogu se prezentirati samo '''(D)''' vijesti koje su prenesene od strane više novinskih kuća i to ne samo konkurentskih, nego ako se radi o vijestima koje su npr. međunarodne, onda ih prezentiramo kao istinite samo ako ih potvrde novinske kuće svih upletenih strana, a i to tek nakon određenog vremenskog odmaka (kako bi izbjegli "breaking news" netočnosti).
:Sadržaje novinskih kolumni, uredničkih komentara, tematskih članaka i slično, '''(E)''' ne bi smjeli uopće prezentirati kao "istine", nego uvijek uz navođenje da se radi o nečijem mišljenju ili stavu. Pitanje je koliko su takvi izvori i sadržaji uopće korisni u ozbiljnijim člancima koji iznose stavove (nisu npr. biografije YouTube zvijezda), a neupitno legitimno korištenje moguće je samo u člancima o tim izvorima. [[Suradnik:Imbehind|<b style="display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;">Imbe</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|<b style="display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;">hind</b>]] 14:41, 7. prosinca 2020. (CET)
:::Poštovane kolege, ({{s|Mark7747}}, {{s|Imbehind}}, {{s|Koreanovsky}}, {{s|GregorB}}) , ponekad je vrlo teško razlučiti što je pouzdan izvor za neki članak, odnosno kako klasificirati neke izvore i napraviti popis pouzdanih izvora je vrlo teško, ponekad nemoguće. Po akademskim kriterijima, najpoudaniji izvori bi trebali biti članci objavljeni u časopisima koji su u CC-u i u WOS-u, zatim enciklopedijski izvori, podaci sa stranica države (kao narodne novine ili ministarstva, zatim sa stranica muzeja i biblioteka, zatim podaci raznih državnih organizacija, nakon toga dođe tisak (razne novine, gdje su dnevne novine pouzdanije od povremenih izdanja, a raznorazni blogovi se ne mogu smatrati izvorima jer nemaju nikakvu pouzdanost). Sve je ovo u teoriji točno, ali što napraviti kada postoje dva izvora, jednako važna koja navode suprotne rezultate? Što napraviti kada izvori iz dviju država oslikavaju politiku tih država? Ovakvih primjera ima mnogo i zato napominjem da prilikom procjene što je pouzdan izvor treba biti fleksibilan i tolerantan. U svakom slučaju to nije lagan posao, tu će biti mnogo spoticanja. Isto tako, pročitao sam kriterije koje je naveo kolega {{s|GregorB}} kao bitne za povijesničara:
#Akademski stupanj (magisterij, doktorat) iz povijesti....,Profesionalni rad u povijesnoj struci (sveučilište, institut npr.), etc-...
:::Ovo je opet teoretski točno, ali što je s autorima koji nemaju akademski stupanj iz određenog područja, a istovremeno se time bave? Zar oni nisu bitni? Ovo govorim uz ciljanu napomenu da jedan od vrlo citiranih autora o hrvatskoj povijesti nije bio povjesničar nego pomorac, odnosno kapetan duge plovidbe.--[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])</small> 15:52, 7. prosinca 2020. (CET)
== Međunarodni dan volontera ==
| |||