Mladen II. Šubić Bribirski: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Monarh
| ime = Mladen II.
| slika =
| opis =
| titula =[[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatsko-dalmatinski ban]]
| vladavina =[[1312.]] – [[1322]].
| krunidba =
| prethodnik =[[Pavao I. Šubić Bribirski]]
| nasljednik = [[Ivan Babonić]]
| regent =
| titula1 =[[Dodatak:Popis bosanskih banova|Bosanski ban]]
| vladavina1 =[[1304.]] – [[1322]].
| prethodnik1 =[[Mladen I. Šubić Bribirski]]
| nasljednik1 =[[Stjepan II. Kotromanić]]
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Šubići]]
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
| datum rođenja = oko [[1270]].
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[1341]]. ili [[1343]]. u [[Ugarska|Ugarskoj]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[Katoličanstvo|katolik]]
}}
'''Mladen II. Šubić Bribirski''' (oko [[1270.]] – [[1341.]] ili [[1343.]]), [[Dodatak:Popis bosanskih banova|bosanski ban]] od 1304. do 1322. i [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|hrvatsko-dalmatinski ban]] od 1312. do 1322. godine. Bio je hrvatski velikaš iz obitelji knezova [[Šubići|Šubića Bribirskih]].
==Životopis==
Mladen II. bio je najstariji sin hrvatskog bana [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavla I. Šubića Bribirskog]] i njegove supruge Urše. O vremenu njegova rođenja nema jednoznačnih podataka, ali se općenito smatra da je rođen oko godine 1270. Imao je četvoro braće od kojih su najpoznatiji i najznačajniji [[Juraj II. Šubić Bribirski|Juraj II.]] i [[Pavao II. Šubić Bribirski|Pavao II]].
Rodivši se u obitelji koja je već više od dvjesto godina upravljala [[Bribir (županija)|Bribirskom županijom]], s vremenom ojačavši i znatno proširivši svoj utjecaj i svoje posjede izvan matične županije, Mladen je
===Prve godine banovanja===
Kada je nakon smrti [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavla I.]] dana 1. svibnja 1312. godine njegov sin Mladen II. postao hrvatsko-dalmatinskim banom, prilike u Hrvatskoj bile su razmjerno mirne. Mladi [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Karlo I. Robert|Karlo Robert]] Anžuvinski nije imao čvrstu vlast u južnoj Hrvatskoj, ali u to vrijeme nije ju ni pokušavao uspostaviti silom. Tako je Mladen II. na svojem prostranom području, sa sjedištem u [[Bribir (Skradin)|Bribiru]], odnosno [[Skradin]]u, imao praktički skoro neprikosnovenu i neograničenu vlast. Kralj je to tolerirao između ostalog i zbog toga, jer mu je Mladenov otac Pavao I. pomogao da se domogne kraljevskog trona. Kako je Pavao I. bio moćan i utjecajan, priskrbio si je i da je njegova banska čast bila od kralja potvrđena kao nasljedna, pa je Mladen II. automatizmom stupio na banski položaj.
Situacija sa suparničkom [[Mleci|Mletačkom Republikom]], koja je imala stalne aspiracije prema istočnoj jadranskoj obali, a eskalirala neprijateljstvima oko grada [[Zadar|Zadra]], postupno se do 1314. godine smirila, dok je u Bosni Mladen II. uspio nekako naći zajednički jezik s mladim [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepanom II. Kotromanićem]], tada najznačajnijim tamošnjim feudalcem i budućim bosanskim banom.
Ipak, s vremenom je Mladen II. došao u sukobe, najčešće zbog vlasništva, s hrvatskim velikašima u svom širem susjedstvu, među ostalima s knezovima Krčkim - budućim [[Frankopani]]ma, zatim Kurjakovićima - knezovima Krbavskim, potomcima starohrvatskog plemena [[Gusići]]a, pa [[Nelipići]]ma iz plemena Svačića, Mihovilovićima, gospodarima župe Hlijevno (današnje [[Livno]] itd., te s nekim gradovima na jadranskoj obali, poglavito [[Šibenik|Šibenikom]] i [[Trogir|Trogirom]].
===Zaoštravanje situacije i sukobi s protivnicima===
Prilike u Hrvatskoj krajem drugog desetljeća [[14. stoljeće|14. stoljeća]] su se za Mladena II. bitno zaoštrile. Uslijedili su burni događaji, s nizom pobuna, opsada, oružanih sukoba, prelazaka iz jednog tabora u drugi i taktičkih nadmudrivanja obiju strana. Tako je godine 1319. došlo do pobune grada [[Šibenik|Šibenika]] protiv vlasti Bribiraca, što je ban pokušao spriječiti vojnom intervencijom, ali nije uspio. U sukob su se intenzivnije uključili i [[Mleci|Mlečani]], a zatim i grad [[Trogir]], odmetnuvši se od banske vlasti.
Na proljeće 1322. godine sazvao je Mladen II. ''sabor hrvatskih knezova'', na kojem je pokušao dobiti podršku i smiriti napeto stanje vezano uz Šibenik i Trogir. Na sabor su došli, između ostalih, knezovi [[Kurjakovići]], Nelipići, Mihovilovići i Stjepanići - budući [[Hrvatinići]] (koji su imali posjede na području rijeke [[Vrbas]]a). Detalji o tijeku događaja na saboru nisu poznati, ali se zna da Mladen II. nije dobio podršku, nego je dapače, nastalo još veće protivljenje rodonačelnika hrvatskih kneževskih obitelji, pa je skup završio neprijateljskim razlazom.
Da stvar bude gora, mlađi brat Pavao II. napustio je Mladena II. i prešao u protivnički tabor, jer mu je za to, prema nekim izvorima, ponuđena čak i banska stolica, nakon što Mladen II. bude maknut s nje. Tako je banu preostala samo podrška ostale njegove braće i gradova koji su bili u njihovoj vlasti: [[Klis]]a, [[Split]]a, [[Omiš]]a, [[Nin]]a, [[Ostrovica|Ostrovice]], [[Bribir]]a i [[Skradin]]a.
U širokoj protubanskoj koaliciji, koja je tada stvorena, nalazili su se i [[Kotromanići]], predvođeni [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepanom II.]], te [[Babonići]], na čelu s [[Ivan Babonić|Ivanom]], [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|slavonskim banom]], koji je imao potporu kralja uvjerenog da je došao pravi trenutak da se skrši moć Mladena II.
Zašto je i kako došlo do tako velikog i složnog otpora hrvatskom banu, teško je sa sigurnošću utvrditi. Neki izvori govore da je to bilo iz čiste zavisti, zbog toga što je Mladen II. imao u svojim rukama veliku moć u odnosu na ostale hrvatske knezove, dok drugi spominju da je on postupao (pre)nasilno prema svojim potčinjenima, pa je to izazvalo odbojnost. Kako god bilo, stanje je postalo takvo da je oružani sukob neslućenih razmjera bio neizbježan.
===[[Bitka kod Bliske]] i gubitak vlasti===
[[Datoteka:Croat realms in the first half of 14th century.png|mini|desno|300px|
U kasno ljeto 1322. godine velika se koalicijska vojska, kojoj je na čelu bio [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|slavonski ban]] [[Ivan Babonić]], pojavila u blizini [[Skradin]]a, gdje je u to vrijeme Mladen boravio. S mora je ona dobila potporu šibenskih, trogirskih i mletačkih galija. Cijelo područje Skradina i okolice postalo je poprište oružanog sukoba. Shvativši da se neće moći uspješno suprotstaviti, Mladen II. je sa svojim četama počeo uzmicati prema jugu, nastojeći se približiti području koje je bilo pod kontrolom njegova brata [[Juraj II. Šubić Bribirski|Jurja II]].
[[Bitka kod Bliske|Odlučujuća bitka]] odigrala se kod Bliske, današnje [[Blizna|Blizne]] u zaleđu [[Trogir]]a, u kojoj su na jednoj strani bili braća Mladen i Juraj sa svojim saveznicima, a na drugoj vojska koalicije pod zapovjedništvom Ivana Babonića. O detaljima samog tijeka bitke nema dostupnih podataka, ali se zna da su snage Mladena II. bitku izgubile. On i njegov brat Juraj uspjeli su se spasiti i privremeno skloniti u Jurjevu tvrđavu u [[Klis]]u.
Nedugo potom u južnu je Hrvatsku sa svojom vojskom od oko 20.000 ljudi stigao i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Karlo I. Robert|Karlo Robert]], kako bi pokušao smiriti prilike. Mladen se nadao da će mu kralj pomoći, ali uzalud. Pobjednicima u netom vođenom ratu kralj je na saboru u [[Kninska tvrđava|Kninskoj tvrđavi]] dana 8. listopada 1322. podijelio, odnosno potvrdio, posjede i povlastice, a poraženog bana, koji je nešto kasnije također došao u Knin, zarobio je i odveo sa sobom u Ugarsku. Tamo je Mladen II. proveo u zatočeništvu na kraljevom dvoru dvadesetak godina, sve do svoje smrti između 1341. i 1343. godine.
== Naslijeđe ==
[[Datoteka:Stjepan_II,_inheritence_of_Šubić.png|mini|desno|300px|Vlast Šubića u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]], te jačanje [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Hrvatinići|Hrvatinića]] nakon njih]]
Mladen II. Šubić Bribirski je nakon bitke kod Bliske izgubio veliku moć, posjede i utjecaj koje je do tada imao. Osim njega, i njegova su braća bila na gubitku, pa čak i Pavao II., koji je bio na pobjedničkoj strani, jer nije postao hrvatsko-dalmatinski ban, što mu je prema nekim izvorima obećano. Za novog bana čak nije postavljen netko s hrvatskog juga, nego sjevernjak, "Slavonac" [[Ivan Babonić]].
Obitelj [[Šubići|Šubića]] je izgubila dio svojih posjeda koje je do tada imala, ali i nasljednost banske časti. U [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]] je postupno svoju vlast ojačao [[Stjepan II. Kotromanić]]. Svoj su uspon doživjeli i [[Babonići]]), [[Nelipići]] te [[Frankopani|knezovi Krčki]]. Mladenova braća (Juraj II., Pavao II., Grgur i Marko) te njihov sljedeći naraštaj (Mladen III., Pavao III., Božidar, Juraj III. - budući Juraj I. [[Knezovi Zrinski|Zrinski]], te Pribko) opstali su još tridesetak godina, da bi tek novi kralj [[Ludovik I. Anžuvinac|Ljudevit I. Veliki]], sin Karla Roberta, uspio zamjenom posjeda ili na drugi način djelomično ih raseliti u druge dijelove Hrvatske.
=== Potomstvo ===
Ravnajući se dostupnim genealoškim podacima, ban Mladen II. imao je dvije kćeri: Elizabetu (spomen 1350.-1356.), koja je bila supruga kneza Dujma III. Krčkog i Katarinu (spomen 1326.), koja je bila supruga vojvode Boleslava III. Vratislavskog.
== Vanjske poveznice ==
*[http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Pavao_i_Mladen_%C5%A0ubi%C4%87 Mladen Šubić u „Povijesti Hrvatske“ Rudolfa Horvata]
*[http://www.archive.org/stream/bribirskiknezov01hrvagoog/bribirskiknezov01hrvagoog_djvu.txt Ban Mladen II. u u knjizi Vjekoslava Klaića ''Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347., naklada Matice hrvatske, Zagreb 1897.]
Line 103 ⟶ 98:
*[http://sredisnjabosna.blog.hr/2007/03/1622343050/bosna-pod-vlascu-subica.html Bosna pod vlašću Mladena II. Šubića]
{{Redoslijed||prethodnik = [[Mladen I. Šubić Bribirski|Mladen I.
|gl_članak_funkcija=[[
|nasljednik=[[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II.
}}
{{Redoslijed||prethodnik = [[Pavao I. Šubić Bribirski]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski-dalmatinski ban]]<br>1304. - 1322.
|nasljednik=[[Ivan Babonić]]
}}
{{Bosanski banovi}}
| |||