Inačica od 3. prosinca 2020. u 01:03 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 94.247 edits →‎Popis rimskih provincija za vrijeme Republike ← Starija izmjena		Inačica od 24. prosinca 2020. u 20:00 uredi ukloni ovu izmjenu BlackArrow (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 21.672 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 8: Za vrijeme Rimske Republike, [[Magistar\|magistrati]] su birani u službu na razdoblje od jedne godine, kao i oni koji su izvršavali službe izvan Rima, poput [[konzul\|konzula]] za vrijeme vojnih pohoda kojima je to bila ''provincija'', njihova zadaća pod njihovom vlašću . Ovaj izraz nije imao nikakve veze sa teritorijom, sve do prvih rimskih osvajanja nakon [[Prvi punski rat\|Prvog Punskog rata]], i zauzeća prvih stalnih provincija ([[Sicilija]] [[241. pr. Kr.]] i [[Sardinija]] [[237. pr. Kr.]]) Na početku svake godine, provincije su se ~~dodijeljivale~~dodjeljivale budućim rimskim namjesnicima, dobar dio njih direktnim pogodbama. Provicije u kojima se očekivalo više teškoća pri upravljanju, dodjeljivane su aktivnim ili bivšim konzulima i ljudima od velikog ugleda i iskustva, dok su se ostale davale [[pretor\|pretorima]] i [[pretor\|propraetor]]. Raspodjela [[Rimska vojska\|legija]] po provincijama je također ovisila o opasnostima koje su tamo vladale. Tako [[Hispanija\|Lusitania]] naprimjer [[14.\|14. godine]] nije uopće imala niti jednu stalnu legiju, ali je zato provincija [[Donja Germanija\|Germania Inferior]], gdje je granica na [[Rajna\|Rajni]] bila ratna zona, imala garnizon od četiri legije. Ove problematične provincije najviše su željeli budući guverneri. Problemi su značili sukobe i rat, a rat je bio prilika za pljačku, robove za prodaju i ostale prilike za brzo bogaćenje.

Rimska provincija: razlika između inačica