Derviš i smrt: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{dz|[[Derviš i smrt (film)]]|film napisan po romanu}}
{{Infobox knjiga
'''Derviš i smrt''' je psihološki [[roman]] [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] pisan u razdoblju od [[1962]]. do [[1966]]. godine; uglavnom se smatra njegovim najuspješnijim djelom. [[1972]]. je po njemu snimljena televizijska serija, a dvije godine kasnije i film. ▼
| naziv = Derviš i smrt
| naziv_izvornika =
| prijevod =
| slika =
| opis_slike =
| autor = [[Meša Selimović]]
| ilustrator =
| dizajn korica =
| država = {{ZD|B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]
| jezik = [[srpskohrvatski jezik]]
| žanr = psihološki i filozofski [[roman]]
| vrsta_djela = [[roman]]
| izdavač =
| datum_izdanja = [[1966.]]
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = [[Sarajevo]]
| vrsta_korica =
| broj_stranica = 418
| pripovjedač =
| gledište =
| vrijeme_radnje = [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Osmanska Bosna]]
| mjesto_radnje =
| glavni_lik = Ahmed Nurudin
| vrhunac =
| teme = Potraga za životnim smislom
| isbn =
}}
▲'''Derviš i smrt''' je psihološki i filozofski [[roman]] [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] pisan u razdoblju od [[1962]]. do [[1966]]. godine; uglavnom se smatra njegovim najuspješnijim djelom. Godine [[1972]]. je po njemu snimljena televizijska serija, a dvije godine kasnije i film.
Glavni lik romana je sredovječni [[derviš]] (pripadnik muslimanskog vjerskog reda) '''Ahmed Nurudin''', upravitelj jedne tekije (derviški samostan) u osmanskoj [[BIH|Bosni]]. Promjene u njegov skroman i miran život unosi vijest da mu je brat uhićen iz političkih razloga. Pokušavajući pomoći bratu sam se suočava s vlašću i društvom pri čemu biva potresen njegov dotadašnji svjetonazor i način života. ▼
== O djelu ==
Osim psihološke problematike, u romanu su izražena i mnoga filozofska pitanja vezana uz ljudski život, društvo i politiku, a također je izložena i analiza društvenog i političkog stanja u Bosni za vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Sličnu tematiku ima i Selimovićev roman ''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'' objavljen [[1970]].▼
Derviš i smrt po vrsti je psihološki i filozofski roman, pun introspekcija glavnog lika, kojima on traži smisao života. Roman se sastoji od šesnaest zaglavlja, a podijeljen je na dva dijela – prvi dio romana sastoji se od devet zaglavlja, a drugi od preostalih sedam zaglavlja. Svako poglavlje započinje ajetom – ulomkom iz [[Kuran|Ku'ana]], koji najavljuje temu poglavlja. Zadnje poglavlje započinje istim ajetom kao i prvo poglavlje, čime se ostvaruje ciklička struktura romana, gdje je završetak ujedno i početak.
▲Glavni lik romana je sredovječni [[derviš]] (pripadnik muslimanskog vjerskog reda) '''Ahmed Nurudin''', upravitelj jedne tekije (derviški samostan) u osmanskoj [[
Većinu života živio je okružen zidovima tekije, izoliran od svijeta, vjerujući u dobrotu i pravednost ljudi, ali u pokušaju da oslobodi brata. Njegovo se viđenje svijeta mijenja i on saznaje da svijet nije onakav kakvim ga je on smatrao. Shvaća da se i on promijenio, da je postao nesiguran i nesretan te da je poljuljano sve ono u što je vjerovao. Muče ga brojna pitanja i sjećanja na prošla vremena koja pokušava potisnuti jer ga podsjećaju na mnogobrojne propuštene prilike u životu, zbog kojih žali. Želi opet postići svoj unutarnji mir pa traga za srećom i smislom svojeg života. Ta potraga za životnim smislom ujedno je i tema romana.
Na kraju romana pripovjedač zaključi da je svaki čovjek na gubitku, jer se životni smisao ne može ostvariti. Cijeli roman alegorija je suđenja na kojem je glavni lik i sudac i tužitelj i okrivljenik koji pokušava dati svjedočanstvo, ali i biti iskren i pošten prema samome sebi.<ref>{{cite web|url=https://www.lektire.hr/dervis-i-smrt/|title=Derviš i smrt|publisher=lektire.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
▲Osim psihološke problematike, u romanu su izražena i mnoga filozofska pitanja vezana uz ljudski život, društvo i politiku, a također je izložena i analiza društvenog i političkog stanja u Bosni za vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Sličnu tematiku ima i Selimovićev roman ''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'' objavljen [[1970]]. godine.
== Citati ==
{{Citat|Mi smo ničiji. Uvijek smo na nekoj međi, uvijek nečiji miraz. Vjekovima mi se tražimo i prepoznajemo, uskoro nećemo znati ko smo. Živimo na razmeđu svjetova, na granici [[narod]]a, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi istorije kao na grebenu. Otrgnuti smo, a neprihvaćeni. Ko rukavac što ga je bujica odvojila od majke pa nema više ni toka, ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije. Drugi nam čine [[čast]] da idemo pod njihovom zastavom jer svoju nemamo. Mame nas kad smo potrebni a odbacuju kad odslužimo. Nesreća je što smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo iz nje, a sve se plaća pa i ova ljubav. Svako misli da će nadmudriti sve ostale i u tome je naša nesreća. Kakvi su ljudi Bosanci? To su najzamršeniji ljudi na svijetu, ni s kim se istorija nije tako pošalila kao sa Bosnom. Juče smo bili ono što danas želimo da zaboravimo, a nismo postali ni nešto drugo. S nejasnim osjećajem stida zbog krivice i otpadništva, nećemo da gledamo unazada, a nemamo kad da gledamo unaprijed. Zar smo mi slučajno tako pretjerano meki i surovi, raznježeni i tvrdi. Zar se slučajno zaklanjamo za [[ljubav]] kao jedinu izvjesnost u ovoj neodređenosti, zašto? Zato što nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno znači da smo pošteni. A kad smo pošteni, svaka čast našoj ludosti!|Derviš i smrt}}
{{Citat|[[Smrt]] je jekin, sigurno saznanje, jedino za šta znamo da će nas stići. Izuzetka nema, ni iznenađenja, svi putevi vode do nje, sve što činimo to je priprema, za nju, priprema čim zakmečimo udarivši čelom o pod, uvijek je bliže, nikad dalje. Pa, ako je jekin, zašto se čudimo kad dođe. Ako je ovaj život kratak prolazak što traje samo čas, ili dan, zašto se borimo da ga produžimo dan ili čas. Zemaljski je život varljiv, [[vječnost]] je bolja.|Derviš i smrt}}
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
| |||