|
Ideje revolucije u Francuskoj vrlo su se brzo proširile u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], pojedinim njemačim kneževinama, [[Pruska|Pruskoj]] i dijelovima Italije. Posebice je na širenje revolucija u ovim zemljama utjecalo izbijanje ustanka u Beču 13. i 14. ožujka 1848. koje je rezultiralo smjenjivanjem habsburškoga ministra vanjskih poslova [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa Lothara Metternicha]] (13. ožujka 1848.), a nakon čega je u monarhiji objavljen nov ustav i uvedene su građanske slobode te ukinuta cenzura.
=== Njemačka ===
[[Datoteka:Maerz1848 berlin.jpg|mini|Revolucionari u Berlinu.]]
Nakon Napoleonovog poraza, nastao je Njemački savez, koji je okupljao 38 njemačkih država, koje su se nalazile na prostoru na kojem je prije [[Napoleon]]a postojalo 380 državica. [[Austrijsko Carstvo]] i [[Kraljevina Pruska|Prusko Kraljevstvo]] borili su se za prevlast nad njemačkim državicama.
U [[Berlin]]u se [[revolucija]] proširila iz Rajnske oblasti, a započela je sukobima između radništva, studenata i građanstva s kraljevom vojskom u Berlinu, 18. ožujka 1848. Liberalnim snagama su se pridružili svi društveni slojevi osim feudalaca. Prisilili su vladara da sastavi liberalnu vladu, izda ustav i objavi parlamentarne izbore. Kralj [[Fridrik III.]] bio je prisiljen imenovati novu liberalnu vladu i obećati nov [[ustav]]. Liberali su preuzeli vlast, ali nisu se zauzimali za siromašne pa su se javile pobune najsiromašnijih. Vladar je jedini kontrolirao vojsku i liberali su postali ovisni o njemu. Vladar je prvo priskočio u pomoć liberalima, a onda je iskoristio zapovjedništvo nad vojskom da se riješi liberala i da vrati stari poredak u Pruskoj.
Nakon toga su u Beču i Berlinu bila sazvana zasjedanja parlamenata koji su vijećali o budućim ustavima i liberalizaciji društva. U nekim njemačkim državama, koje je [[Napoleon]] prve osvojio više nije bilo feudalnog sustava. To su bile većinom države na jugozapadu Njemačke. Njemačkim liberalima trebalo je tržište i radna snaga. Nijemci su u svih 38 država izabrali zastupnike i u Frankfurtu na Majni se sastao prvi njemački građanski parlament. Na zasjedanju parlamenta u [[Frankfurt|Frankfurtu na Majni]], koji je započeo s radom 18. svibnja 1848. i u kojem su bili zastupljeni predstavnici saveza njemačkih kneževina, prevladavalo je nacionalno pitanje. U parlamentu su se javile tri struje:
#Velikonjemačka struja, koja želi veliku Njemačku uključujući i [[Austrijsko Carstvo]] i žele zadržati [[Habsburg]]ovce na carskom prijestolju;
#Malonjemačka struja je za Njemačku u kojoj će biti samo Nijemci, bez Austrijskog Carstva i oni žele vladara iz Njemačke;
#Demokratska struja želi da Njemačka bude [[republika]].
Problem ujedinjenja njemačke nacije u jedinstvenu državu planiran je i kao ujedinjenje s [[austrija|Austrijom]], ali je ono bilo nerealno zbog položaja Austrije u sastavu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Jedino u čemu se parlament složio je da treba izdati ustav. Na kraju je pobijedila malonjemačka struja. Parlamentarci su ponudili pruskom kralju krunu ujedinjene Njemačke, međutim, kralj je to odbio. Budući da parlament nije donio niti jednu odluku vezanu uz poboljšanje materijalnog položaja siromašnih društvenih slojeva, 18. i 19. rujna 1848. u Frankfurtu je izbio novi ustanak koji je ugušila [[pruska]] vojska. Nakon ugušenja ustanka u Berlinu u prosincu 1848., u njemačkim zemljama više nije došlo do jačih revolucionarnih gibanja.
=== Italija ===
| 