Anthophila: razlika između inačica

'''Anthophila''' je [[kladus]] (grupa oblika [[život]]a koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih [[potomak]]a i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života) u kojem je 20,.000 poznatih vrsta [[pčela]] razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća [[Apidae]].

Pčela je bilo koja [[vrsta]] letećih [[kukac]]a u kladusu Anthophila iz reda opnokrilaca[[Hymenoptera]] (opnokrilci), natfamilije pčela ([[Apoidea]] (cvjetari). Pčele su blisko srodne s [[osa]]ma i [[mrav]]ima. Glavna osobina svih pčela je da za [[prehrana|prehranu]] sakupljaju [[cvjetni pelud]], kao izvor [[bjelančevina]] i [[nektar|cvjetni nektar]] kao izvor [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]]. Najbolje poznata [[vrsta]] je europska [[medonosna pčela]]. Na Zemlji postoji oko 20 .000 vrsta u sedam porodica rasprostranjenih skoro u svim područjima [[svijet]]a.<ref> Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.</ref> [[Veličina]] se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na solitarne i društvene pčele.

Pčele su u opsegu od sićušnih vrsta bezžaočnih pčela čiji radnice su manje od 2 mm (0,08 in) duge, do „Megachile pluto”, najveće vrste megahilida, čije [[ženka|ženke]] mogu da dostignudostići dužinu od 3940 mm (1,54 in). Najzastupljenije pčele u sjevernoj [[hemisfera|hemisferi]] su „Halictidae”, ili znojne pčele, ali one su male i često se poistovjećuju s osama i [[muha]]ma. [[Predator]]i pčela su [[ptice]] poput [[pčelarica]], dok su među insektnim predatorima pčelinji vukovi i vilini konjici.