Razlika između inačica stranice »Anthophila«

Dodano 48 bajtova ,  prije 3 mjeseca
relacija s Apidae; Pčele bi trebale preusmjeravati na ovaj članak kao i na drugim wiki; sitni popr.
(Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pčele | slika = Thomas Bresson - Hyménoptère sur une fleur de pissenlit (by).jpg | slika_širina = 260px | slika...«.)
 
(relacija s Apidae; Pčele bi trebale preusmjeravati na ovaj članak kao i na drugim wiki; sitni popr.)
| kladus = '''''Anthophila'''''
}}
'''Anthophila''' je [[kladus]] (grupa oblika [[život]]a koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih [[potomak]]a i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života) u kojem je 20,.000 poznatih vrsta [[pčela]] razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća [[Apidae]].
 
Pčela je bilo koja [[vrsta]] letećih [[kukac]]a u kladusu Anthophila iz reda opnokrilaca[[Hymenoptera]] (opnokrilci), natfamilije pčela ([[Apoidea]] (cvjetari). Pčele su blisko srodne s [[osa]]ma i [[mrav]]ima. Glavna osobina svih pčela je da za [[prehrana|prehranu]] sakupljaju [[cvjetni pelud]], kao izvor [[bjelančevina]] i [[nektar|cvjetni nektar]] kao izvor [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]]. Najbolje poznata [[vrsta]] je europska [[medonosna pčela]]. Na Zemlji postoji oko 20 .000 vrsta u sedam porodica rasprostranjenih skoro u svim područjima [[svijet]]a.<ref> Michener, Charles D. (2000). The Bees of the World. Johns Hopkins University Press. str. 19—25. ISBN 978-0-8018-6133-8.</ref> [[Veličina]] se kreće od 2 mm do 4 cm. Pretežno su crne ili sive boje. Osnovna podjela je prema načinu njihovog života na solitarne i društvene pčele.
 
Neke vrste uključujući medonosne pčele, [[bumbar]]e, i bezžaočne pčele žive društveno u [[kolonija]]ma. Pčele su prilagođene za hranjenje nektarom i peludom, pri čemu je nektar primarni izvor [[energija|energije]], dok je pelud primarni izvor bjelančevina i drugih nutrijenata. Najveći dio peluda koristi se kao [[hrana]] za larve. [[Polinacija]] pčelama je ekološki i komercijalno važna; deklinacija populacije divljih pčela povećala je značaj polinacije komercijalno održavanim rojevima medonosnih pčela.
 
Pčele su u opsegu od sićušnih vrsta bezžaočnih pčela čiji radnice su manje od 2 mm (0,08 in) duge, do „Megachile pluto”, najveće vrste megahilida, čije [[ženka|ženke]] mogu da dostignudostići dužinu od 3940 mm (1,54 in). Najzastupljenije pčele u sjevernoj [[hemisfera|hemisferi]] su „Halictidae”, ili znojne pčele, ali one su male i često se poistovjećuju s osama i [[muha]]ma. [[Predator]]i pčela su [[ptice]] poput [[pčelarica]], dok su među insektnim predatorima pčelinji vukovi i vilini konjici.
 
[[Pčelarstvo]] ili apikultura se prakticira već tisućljećima, ili bar od vremena antičkog [[Drevni Egipat|Egipta]] i [[Stara Grčka|Grčke]]. Osim meda i polinacije, pčele proizvode pčelinji [[vosak]], matičnu mliječ i [[propolis]]. Pčele se javljaju u mitologiji i [[folklor]]u od drevnih vremena, i one se javljaju u raznovrsnim literarnim radovima.