Dnevnik (književnost): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sitno
Nema sažetka uređivanja
Redak 6:
Dnevnik je procvao u kasnoj [[Renesansa|renesansi]].<ref name=EB>[https://www.britannica.com/art/diary-literature ''Diary'', Encyclopædia Britannica, 25. srpnja 2014.] (pristupljeno 31. svibnja 2018.)</ref> Do [[Avangarda|avangarde]] 20. stoljeća, njegova forma i sadržaj su se bitno promijenili. U počecima dnevnik teži prikazati autentičan individualni život pojedinca, neopterećen pravilima javne komunikacije. Kronološkim bilježenjem nastojalo se rekonstruirati i kauzalnu vezu između događaja i iskustava. Međutim, pritisak svakodnevnog pisanja vodi i prema banalnosti. Tako francuski pisac [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovac]] [[Andre Gide]] 13. studenog 1939. u svoj dnevnik upisuje "''Ni najmanje želje da išta napišem u ovu bilježnicu''".<ref name=HE/> U moderno doba, dnevnik počinje proizvoditi događaje i opise za koje sugerira da ih tek bilježi.<ref name=HE/>
 
Istaknuti primjeri u 20. stoljeću su dnevnik istraživača [[Robert F. Scott|Roberta F. Scotta]] (1910.–12 – 1912.), "Dnevnik [[Katherine Mansfield]]" (1927.), "[[Dnevnik Andréa Gidea]]" u dva toma (1939., 1954.), "[[Dnevnik Anne Frank]]" (1947.) i "Dnevnik [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]]" (1977.–84 – 1984.) u pet knjiga.<ref name=EB/> U novijoj domaćoj književnosti poznati su dnevnički zapisi književnog kritičara i publicista [[Igor Mandić|Igora Mandića]] "[[Sebi pod kožu]]" (2006.), "[[U zadnji čas: autobiografski reality show]]" (2009.) i "[[Oklop od papira]]" (2014.).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38572 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Mandić, Igor''](pristupljeno 31. svibnja 2018.)</ref>
 
Razvojem online komunikacija nastaje oblik [[blog|mrežnog dnevnika]] (weblog), dnevnika koji autor piše na računalu i redovito objavljuje na [[internet|međumrežju]] putem za to predviđenih alata.