Tupi-Kawahib: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 11:
== Etnografija ==
Tupi-Kawahíbi su tipični stanovnici kišne šume podijeljewni na niz manjih skupina koje se bave lovom i sakupljanjem. Odjeća Tupi-Kawahiba je oskudna, kod muškaraca se sastoji od konuične navlake za ud, jednostavnijim, nego što je dekorirani [[ba]] Orarimugudoge Indijanaca iz područja [[Pantanal]]a. -Kod žena se javlja pamučna pregača i jako stegnute vrpce oko podlaktica i nožnih listova, ogrlce od zubiju tapira ili pločice od srndačewvih kostiju. Obraze tetoviraju sokom od genipea, od ušne šupljine do spoja usnica, naglašena sa četiri vodoravne linije, jedna iznad druge, svaka odozdo urešena resicom od malih lukova. Kosu žene uglavnom nose kratku, začešljanu gustim češljom od drvenih štapića, povezanih pamučnim koncem.
'''O kućama'''
Tupi-Kawahibe otkriva istraživač i geograf, brazilac [[Cândido Mariano da Silva Rondon]] rođen (1865 - 1958) u Mato Grossu. Rondon pacifizira cijeli niz plemena, od kojih su najpoznatiji Bororo, Parnawát, Urumi, Arikén, Rama-Rama, Urubu, Parintintim, Xavante i drugi. Rondon na Igarape do Leitâo (potok prasečeg mlijeka), otkriva skupinu Takwatip ('one od bambusa'), čiji je poglavica bio Abaitara, i još nekoliko skupina. Ove skupine Kawahiba općenito žive u jednom selu i imaju granicama određena lovišta koja se ljubomorno čuvaju. Kuće su im u vrijeme dolaska Rondona već bile kvadratnog oblika, sa visokim krovom na dva nagiba. U unutrašnjosti su jedini namještaj viseći ležaji ( hamak), izrađeni od pamučne pređe. posuđe se sastoji od zemljanih lonaca i tikava, nadalje drvene stupe, strugače za manioku i zdjela za sušenje kukuruzne i maniokove jezgre, vretena, pletena sita.
Line 17 ⟶ 19:
Od glazbenih instrumenata Tupi-Kawahibi su poznavali (Lévi-Strauss) panovu frulu sa trinaest cijevi i flažolete sa četiri rupe.
'''O imenima -Indijanci [[Mialat]] i [[Takwatip]]'''
Tupi-Kawahibi pokazuju svoje srodstvo sa starim Tupijima i u mnogim običajima, kao i u materijalnoj kulturi. Putnici koji su u 16. stoljeću susretali Tupije govore o običajima da ime nije tajno, kao što ga pred nepoznatima sakrivaju Nambikwara Indijanci. Stari Tupi su zato mijenjali svoje svaki puta kada bi ubili neprijatelja. Isto kod Tupi-Kawahiba nalazi i Lévi-Strauss, koji spominje izvjesnog Tupi-kawahiba pod imenom Karamua, koji se zove i Janaku, razlog promijene imena je što je ubio neprijatelja. Ime se mijenja i kod prijelaza iz uzrasta u uzrast, tako iz djetinjeg doba u dječačko, paiz dječačkog u zrelo doba. Skupine Tupi-Kawahiba svoja imena, izvode iz jednog korijena, poželjno je da taj naziv može donesti sreću. Lévi-Strauss ovdje osobna imena izučava na Mialat Indijancima, 'onima od vepra', koji su se ženii sa paranawatima i Takwatipima, i pripadnicima još nekih drugih skupina. Kod Indijanaca Takwatip ime se izvodilo iz [[eponim]]a: Takwame, Takwarume, Takwari, Walera i Karamua.
Žene svoja imena dobivaju po pticama, ribama i voću, ako je njezin muž ubio nekog protivnika, onda i ona zajedno sa njime mora promijeniti svoje ime.
Mnogoženstvo
Tupi-Kawahibi su poligamni, a najviše prava na žene u skupini uzima si poglavica, koji ima po nekoliko žena.
'''Duhan i piće kaui'''
Svoje srodstvo sa starim Tupijima Tupi-Kawahibi pokazuju i u običaju irade nekog pića što se proizvodi od chiche kukuruza, koje nastaje fermentacijom kukuruza kojeg žene žvaču i pljuvaju u posebne posude. Fermentaciju je izazivala slina žene. ovo piće Tupi su nazivali [[cahuin]], a Tupi-Kawahibi ga nazivaju kaui. Kod starih Tupija, pišu putnici iz 16. stoljeća, posude za držanje cahuina bile su visoke poput čovjeka. Indijanci se koriste svakom prilikom da bi se počastili kauijem, a sanjom se ponudi i gost.
Duhan jew u većini slučajeva kod Indijanaca jedna od najpoštovanijih kultura i svetih biljaka. Kod sjevernoameričkih [[Takelma]] iz [[Oregon]]a, [[duhan]] je jedina biljka koju su uzgojili. kod Indijanaca [[Northern Arapaho]], kaže John G. Carter, [[Flat Pipe]] u religiji zauzima mjesto čak iznad Sunca. Ipak ima iznimaka i kod Indijanaca, Tupi-Kawahibi se veoma rasrde kada ugledaju pušače i otimaju im cigarete iz ustiju i gaze ga. Oni i Parintintini ,drugo pleme nastalo raspadom starih Cabahiba, duhan niti uzgajaju, niti ga troše. Naziv za njega imaju, a to je ''tabak'', ista riječ koju su koristili Indijanci na Antilima, i koji je možda porijeklom iz karipskog jezika, i koji se očuvao u nekim indoeuropskim nazivima.
| |||