Narodne novine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m →‎Kratka povijest glasila: točke u wikipoveznice s godinama
Redak 19:
== Kratka povijest glasila ==
[[Datoteka:Narodne novine 6 travnja 1965.jpg|mini|250px|Narodne novine br. 13/1965. od 6. travnja 1965. ]]
Današnje ''Narodne novine'' vuku porijeklo od novina, koje je su počele izlaziti godine [[1835.]]. pod imenom ''[[Novine Horvatzke]]''. [[Nakladnik]] i [[urednik]] bio je [[Ljudevit Gaj]]. Bile su to prve novine u Zagrebu na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Uz drugi broj ''[[Novine Horvatzke|Novina Horvatzkih]]'' ([[10. siječnja]]) izlazi i njihov književni prilog: ''[[Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka]]''. Sljedeće godine naslov je promjenjen u ''Novine ilirske'', a nakon zabrane ilirskoga imena [[1843.]]. u ''Narodne novine''. ''(Vidi članak [[Ilirski pokret]].)''
 
Ključni preokret nastupio je od početka [[1850.]].: Gaj, koji se odrekao svojih ranijih političkih ideja i postao služnik tadašnje apsolutističkog režima, ishodovao je da one postanu službeni list za Hrvatsku i Slavoniju na hrvatsko-ilirskom jeziku. Novine objavljuju službene akte vlasti, ali i druge novinske i književne priloge. Ipak je sljedećih godina vlast bila nezadovoljna brojnim objavljenim člancima zbog širenja "narodno-separatističke mržnje" isl., pa je i sam Gaj neko vrijeme proveo u zatvoru. Ipak, kroz sve promjene režima i država u sljedećih 150 godina, "Narodne novine" zadržale su ulogu službenog glasila regionalnih ili državnih vlasti, sve do danas. Kvaliteta novina bitno se popravila kada je glavni urednik [[1856.]]. postao [[Dimitrije Demeter]].
 
1868. godine Ljudevit Gaj prodaje Narodne novine hrvatsko-slavonskoj zemaljskoj vladi. Narodne novine nastavljaju izlaziti kao pretežno dnevni list koji se uspijeva uzdržavati od vlastitih prihoda; od 1892. godine su preseljeni uprava, uredništvo, tiskara i otpremištvo u vlastitu, novu palaču na lokaciji sadašnjeg Prilaza Đ. Deželića i Frankopanske ulice.
 
Nakon državnih promjena 1918. godine Narodne novine nastavljaju poslovati kao državno glasilo, a od 1930. postaju "Službeni list Kraljevske banske uprave [[Savska banovina|Savske banovine]]"; postom su službeno glasilo [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. Zadnji broj kao glasila Banovine Hrvatske izašao je [[9. travnja]] [[1941.]]., objavljujući neke uredbe bazirane na sporazumu po kojem je [[Vladko Maček]] ušao u [[Dušan Simović|Simovićevu]] vladu. Zatim, već [[11. travnja]], ''[[Narodne novine (NDH)|Narodne novine]]'' izlaze kao prvi broj glasila Države Hrvatske /kasnije [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], objavljujući proglase [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]]. U doba NDH, objavljuju se u Narodnim novinama svi zakoni i drugi propisi, te druge važnije odluke vlasti.
 
Nakon rušenja [[NDH]], nastavljaju izlaziti kao ''Službeni list Federalne Hrvatske'' (kasnije [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]]), a zatim od odbacivanja socijalističkog imena, u srpnju [[1990.]]. kao ''Službeni list Republike Hrvatske''.
 
Od 1952. djeluju kao Izdavačko poduzeće "Narodne novine", potom od kraja kolovoza 1956. pod imenom: Novinsko izdavačko poduzeće "Narodne novine", a od 1. listopada 1962. do 31. prosinca 1989. pod imenom: Tehnološko-ekonomski i novinsko-izdavački zavod "Narodne novine". 1990. se ime mijenja u Novinsko-izdavačko i štamparsko poduzeće "Narodne novine".