Krimski Tatari: razlika između inačica

Krimski Tatari ponešto se razlikuju od drugih [[Tatari|Tatara]], ujedno i onih koji žive u današnjoj [[Rusija|Ruskoj Federaciji]], pa iz istih razloga postoji opisni predložak da je riječ o Tatarima sa poluotoka Krima. U 14. stoljeću osnivaju vlastiti Kanat (Qırım Hanlığı, قريم خانلغى‎; krimsko tatarski) sa središtem na poluotoku Krimu koji je od [[1475.]]. pa do 17. stoljeća bio pod protektoratom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]].

Tijekom postojanja Krimskog Kanata i saveza sa [[Turci]]ma, Krimski Tatari poglavito se bave pljačkom susjednih ukrajinskih i ruskih područja koju je sprovodila njihova vješta konjica. Tim su pljačakam donekle već u 16. stoljeću na kraj stali [[Zaporoški kozaci]] koji su počeli predstavljati opasnost iz za njihovo središte na Krimu. U međuvremenu [[Mengli I. Geraj]] (Менґлі I Ґерай, ۱مڭلى گراى‎; 1445.—1515.) nadvladao je [[1502.]]. ostatak [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], čime ovladava golemim područjem danas južne i središnje Rusije koji je istodobno držala [[Zlatna Horda]]. Ti kolonizirani prostori posebno se odnose [[Astrahanski Kanat|Astrahanskim]] i [[Kazanski Kanat|Kazanskim Kanatom]], a [[1571.]]. Tatari su stigli i do [[Moskva|Moskve]] te je tom prilikom zapalili.

Zlatno doba Krimskih Tatara završava [[rusko-turski rat|rusko-turskim ratom]] (1676. – 1681.) odnosno vojnim pohodima na krimsko središte [[1687.]]. i [[1689.]]. godine. Ujedinjene ruske i ukrajinske snage predvodio je jedan od ruskih generala [[Hristofor Antonovič Minih]], a veći sukobi završavaju [[1783.]]. godine kada su Krim okupirali [[Ukrajinski kozaci]], svladavši posljednjeg krimskog kana [[Şahin Giray]]a. Giray bježi na otomansko područje kao i stotine tisuća krimskih Tatara, no veliki broj njih pritom je svejedno stradao. Neki članovi Girayove obitelji preživjeli su do danas.

U suštini svoje dobroćudne naravi Krimske Tatare u sljedećem razdoblju čeka teško razdoblje. Mnogi nakon aneksije izbjegoše na otomansko područje, a emigracije se nastavljaju i u 19. stoljeću nakon [[Krimski rat|krimskog rata]] (1853. – 1856.). Krim kroz 3. stoljeća intenzivno naseljavaju [[Rusi]], [[Ukrajinci]] i [[Bjelorusi]], a represija se završava [[Staljin]]ovim etničkim čišćenjem [[1944.]]. kada su preseljeni u istočni dio [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Na putu za Daleki istok veliki broj Krimskih Tatara je ubijen ili je umro od gladi, nad njima su se vršili zločini karakteristični za staljinističko razdoblje. Veliki broj preživjelih Krimskih Tatara u [[Rusija|Rusiji]] se iz straha pred progonom počeo izjašnjavati etničkim Rusima.