Krapinski pračovjek: razlika između inačica

[[Datoteka:Hušnjakov brijeg.jpg|mini|Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu tijekom istraživanja.]]Istraživanja [[paleolitik|paleolotičkihpaleolitičkih]] nalazišta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao i priča o krapinskim praljudima, započinju 23. kolovoza [[1899.]] godine kada je [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] na poziv fra. Dominika Antolkovića posjetio nalazište na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brijegu]] u [[Krapina|Krapini]] kako bi proučio ostatke kostiju i zubi koji su tamo pronađeni tijekom iskapanja pijeska.

[[Datoteka:Krapina - Hruskovo 02.jpg|mini|Rani pokušaj rekonstrukcije izgleda [[neandertalac|neandertalca]].]][[Datoteka:Krapina - Hruskovo 01.jpg|mini|Rekonstrukcija obitelji krapinskog pračovjeka na Hušnjakovu brijegu u [[Krapina|Krapini]].]]

Detaljnom analizom i usporedbom ostataka pračovjeka pronađenih u špilji dokazano je kako su špilju istovremeno nastanjivale dvije rase. Obje rase pripadale su istoj vrsti neandertalaca, ali su se razlikovale po građi tijela i fizonomiji lica. Kramberger ih je podijelio na višu i nižu rasu. Viši tip je imao odozgo plosnatu glavu, dugačku lubanju, produljeno lice i udove, niži je bio robustnije građe, kraćih udova, zdepastog tjelatijela, oble lubanje i širokog lica. Najočuvanija lubanja je ''lubanja C'' koja se nalazi u mnogim svjetskim udžbenicima. Dragutin Gorjanović-Kramberger prvi je paleontolog i paleoantropolog koji je upotrijebio rendgen za proučavanje fosilnih ostataka kostiju.

Rekonstrukcija izgleda [[neandertalac|neandertalaca]] je za potrebe javnog izlaganja načinjena prema predrasudama koje su u ono vrijeme vladale o praljudima – prikazivalo ih se kao priglupa i defektna bića. [[neandertalac|Neandertalci]] su, međutim, bili na vrlo visokom stupnju razvoja, sposobni izrađivati sofisticirana oruđa, brinuli su za bolesne, pokapali svoje mrtve, imali su neku vrstu jezika, a postoje i naznake [[religija|religioznosti]].

Za krapinskog pračovjeka, iako je pripadao vrsti neandertalaca, ne može se tvrditi da je imao istu kulturu kao pripadnici te vrste u drugim dijelovima svijeta. S obzirom na brojne kosti pračovjeka koje su pronađene razbacane po špilji zajedno s kostima životinja pretpostavlja se da nisu sahranjivali pokojnike i poznavali sakralno. Moguće je da su bili jednostavna bića koja su smrt bližnjeg poistovjećivala sa smrću bilo koje životinje. Bavili su se lovom i sakupljanjem šumskih plodova. Neki podupiru teoriju da su bili kanibali, no glavni argument protivnika te teorije je visok stupanj ljudskih odnosa postignut u zajednici te skrb za pripadnike zajednice.

== LiterturaLiteratura ==