Stjepan Radić: razlika između inačica

== Citati ==

{{citat|Visoko dignite zastavu hrvatskoga državnoga prava, daleko raširite plamen hrvatske narodne sviesti, duboko usadite u srca vjeru u ujedinjenu i samostalnu Hrvatsku!|U Varaždinu 4. travnja 1893., Obzor, br. 85/1893., II. Izdanje ("Komers u Varaždinu"), 1.<ref>Ivo Perić, ''Stjepan Radić 1871.-1928.'', Dom i svijet, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-6491-88-5}}, str. 70.</ref>}}

{{citat|Hoćemo da budemo sa Srbijom, ali ne pod Srbijom, hoćemo Srbina za brata, a ne za gospodara{{ni}}|Zagreb, 1919.}}

{{citat|Odnošaj Hrvata prema Srbima je jasan. Može se sa bratom biti najbolji brat, ali ja radim na svojem a ti na svojem. Mi možemo zajedno gospodariti, ali ti nećeš mojoj djeci rezati kruha, jer bi pretanko odrezao. Srpska gospoda toga neće da vide, ali narod to shvaća. Mi nećemo beogradskog centralizma, jer toga neće ni Vojvodina, ni Bosna, ni Slovenija, a kamo li Hrvatska koja treba da bude potpuno ravna Srbiji ili dvije sestre, ali svaka k sebi...{{ni}}|Vrpolje, 1924.}}

 

== Bilješke ==

#{{fusd|5}}''"Treba znati da je Stjepan Radić u taj grob stavljen privremeno, dok se ne uredi pristojan grob, ali da kroz proteklih više od šezdeset godina njegovi suborci o tome nikada nisu ozbiljno razmišljali. On ih je interesirao uglavnom kao sredstvo za osvajanje ministarskih fotelja - kao što je to slučaj i danas. I tako Radić već šezdest i dvije godine leži u zajedničkom grobu sa šezdeset i četvoricom pokojnika, s kojima - najvećim dijelom - nije imao nikakve veze i od kojih su mnogi bili čak i njegovi ogorčeni protivnici, pa čak i neprijatelji."''<ref>Zvonimir Kulundžić, ''Stjepan Radić i njegov republikanski ustav'', 2. izd., Azur Journal, Zagreb, 1991., str. 184.</ref>

#{{fusd|6}}Tadašnje komunističke vlasti zabranile su održavanje javnoga skupa povodom otkrivanja spomen ploče,<ref>[[Hrvoje Šošić]], [http://www.matica.hr/vijenac/197/Objaviti%20integralne%20dokumente/ ''Reagiranja. Objaviti integralne dokumente''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 197, 20. rujna 2001., pristupljeno 1. svibnja 2016.</ref><ref>Hrvoje Šošić, ''Slom hrvatskog komunističkog proljeća 1971.'', [[Školske novine]], Zagreb, 1997., {{ISBN|953-160-115-1}}, str. 215., 236., 285.</ref> a bila je pokrenuta i akcija za njezino skidanje.<ref name="Spomen ploča">Zvonimir Kulundžić, ''Stjepan Radić i njegov republikanski ustav'', 2. izd., Azur Journal, Zagreb, 1991., str. 180.</ref> Svečanost otkrivanja spomen ploče održana je 19 godina nakon njezinoga postavljanja, 8. kolovoza 1990. godine.<ref>Zvonimir Kulundžić, ''Stjepan Radić i njegov republikanski ustav'', 2. izd., Azur Journal, Zagreb, 1991., str. 178.-180.</ref> Spomen ploču otkrio je hrvatski publicist, književnik, bibliolog i povjesničar [[Zvonimir Kulundžić]].<ref>Zvonimir Kulundžić, ''Stjepan Radić i njegov republikanski ustav'', 2. izd., Azur Journal, Zagreb, 1991., str. 185.</ref> To je bilo prvo a do [[1990-ih]] godina i jedino spomen obilježje Stjepanu Radiću i njegovome pokretu u Zagrebu.<ref name="Spomen ploča"/>

 

== Izvori ==