Jakov Dobrović: razlika između inačica

{{radovi24}}

{{NPOV/popraviti|autor=DinkoPP}}{{prijevod}}

 

Rodio se u Vulkaprodrštofu (njem. Wulkaprodersdorf) kot četvrto od petere dice seljačke obitelji. Školovao se u Vulkaprodrštofu, Željeznu i preparandiji u Gornji Šica. U [[Štikapron|Štikapronu]] radio od 1937. do 1972. kao učitelj i ravnatelj škole sve do mirovine. Vodio je pjevačke i tamburaške zborove. Objavio je tri pjesmarice svjetovnih i nabožnih napjeva gradišćanskih Hrvata, zbirke skladbi za tamburaške zborove, studije o pogrebnim, božićnim i svadbenim pjesmama gradišć. Hrvata.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/18109/ Proleksis enciklopedija] Dobrović, Jakov (Dobrovich) (pristupljeno 30. listopada 2015.)</ref><ref name="100. rodjendan"/>

Orgule su Dobroviću bile veliko pozvanje. U ljetu 1938. preuzeo seosku kantoriju u Štikapronu, koju je 38 ljet dugo vršio. Bio je i subkantor u Vulkaprodrštofu. U Štikapronu peljao skoro 40 ljet dugo seoski pjevački zbor. Pred pedesetimi ljeti u Štikapronu utemeljio i tamburašku grupu ([[1961.]]). S tom je grupom sedamdeseti ljeti prošloga stoljeća snimio ploču s pjevačem [[Matija Krizmanić|Matijom Krizmanićem]]. Najviše izvanškolskog vremena sabirao stare hrvatske jačke. Sabrao je oko 350 narodnih jačak iz svih krajev Gradišća. Uz tekste transkribirao je i melodije koje je objelodanio u dve pjesmarica 1950. i 1964. ljeta. U mirovini je sabirao vjerske pjesme i spričanja iz Gradišća na [[gradišćanskohrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], ali već mu se nije ugodalo uredit pod tisak, nego njegova kći dr. [[Ingeborg Enislidis|Inge Enislidis]], pod naslovom "Duhovne jačke Gradišćanskih Hrvatov u vrimenu oko ljeta 1800" kot i u knjigi "Spričanja - Das Toten-Abschiedslied der Kroaten im Burgenland". <ref name="100. rodjendan"/>

 

== Vanjske poveznice ==

*[http://hrvatskenovine.at/clanak/02-06-2011/uz-100-rodjendan-jakova-dobrovica Hrvatske novine] Uz 100. rodjendan Jakova Dobrovića, Napisao: Ured Čet, 02/06/2011 - 23:20

 

{{GLAVNIRASPORED:Dobrović, Jakov}}