Stanak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
ref |
||
Redak 1:
'''Stanak''' je često korišteno ime za zbor [[Plemstvo|plemstva]] u srednjovjekovnoj Bosni. Korišteni su i nazivi '''Rusag''' (od [[Mađarski jezik|mađarske]] riječi ''orszag'' što znači ''zemlja''), '''Zbor''', '''Sva Bosna'''<ref>{{Citiranje knjige|last=Babić|first=Anto|url=https://books.google.ba/books?id=i3gvAQAAMAAJ&dq=%22stanak%22+bosna&focus=searchwithinvolume&q=%22sva+bosna%22|title=Historija naroda Jugoslavije|last2=Grafenauer|first2=Bogo|date=1953|publisher=Školska knjiga|language=hr}}</ref> ili samo '''Bosna''', dok su [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]] koristili i neke [[Latinski jezik|latinske]] termine. Prvo korištenje izraza zabilježeno je u povelji [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I]] iz 1354 pod punim nazivom ''Stanak sve zemlje Bosne i daljnjih kraja Zagorja i Humske zemlje''.<ref
Pravo sudjelovanja na bosanskom državnom saboru imala je sva [[:Kategorija:Bosanska i humska vlastela|bosanska vlastela]], ali autoritet u krajnjim odlukama uglavnom bio je rezerviran za najviše plemstvo. Zbor se sazivao uslijed različitih prigoda, kao što su unutrašnja pitanja poput nasljeđivanja i smjene vladara.<ref name="jlz">{{cite book|title=Enciklopedija Jugoslavije: Bje-Crn|publisher=Jugoslavenski leksikografski zavod|year=1980|editor1=Miroslav Krleža|page=217|editor2=Ivo Cecić|editor3=Igor Gostl}}</ref>{{sfn|O. Filipović|2019|p=48}}
Okupljanja su bila uglavnom u mjestima gdje je vladar imao svoj dvor, obično u [[Mile (Visoko, BiH)|Milama]], [[Milodraž|Milodražu]], [[Bobovac|Bobovcu]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i [[Jajce|Jajcu]].
|