[[Njemačka|Njemački]] kartuzijanac Henrik Kalkar ([[1328.]] – [[1408.]]) podijelio je 150 Zdravo Marija na 15 desetki između kojih je umetnuo molitvu Oče naš. Otprilike u isto vrijeme nastaje [[legenda]] o nastanku krunice [[Sveti Dominik|svetog Dominika]], utemeljitelja [[Dominikanci|Reda dominikanaca]], koju je osobito širio njegov subrat Alan de la Roche.
Prvi [[dokument]] koji potvrđuje postojanje ili pokušaj da se ujediniujedinjenja molitvamolitava ponavljanja Zdravo Marija s meditacijama otajstava uzetihpreuzetih iz [[Biblija|Biblije]] dolazi iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Između godine [[1410.]] i [[1439.]] Dominik Pruski, [[kartuzijanac]] iz [[Köln]]a, predlaže jednunovi novuoblik formumolitve prema kojoj je moljenje Zdravo Marija svedeno na 50 puta, ali je svakoj molitvi Zdravo Marijo pridodan određeni odlomak Evanđelja. Ti odlomci bili su raspodijeljeni tako da ih je 14 razmatralo [[Isus]]ov život prije početka javnog djelovanja, šest njegovo javno djelovanje; 24 njegovu muku i [[smrt]]; te ostalih šest Isusovo [[uskrsnuće]], slavu i krunjenje [[Sveta Marija|Marijino]]. Takav način razmatranja otajstava spasenja dovest će i do podjele na tri velika otajstva: radosno, žalosno i slavno. Osobito u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] ta će vrsta molitve doživjeti svoj veliki procvat.
Nakon što se ta [[pobožnost]] jako raširila među vjernicima, osjetila se potreba dadaljnjeg sepojednostavljivanja još oblikuje u smislu pojednostavljivanjapobožnosti. Godine [[1521.]] [[dominikanci|dominikanac]] Alberto da Castello sveo je tapedeset otajstvaotajstava krunice na svega petnaest takopreoblikovanjem da ih je formulirao da bi seu razmatralarazmatranje u obliku kratkogkraćeg teksta ili biponavljanja se jednostavno ponavljali kratkikratkih zazivizaziva iza svakog moljenja prvog dijela "Zdravo Marijo". Mnoga marijanska bratstva širom tadašnje [[Europa|Europe]] prihvatila su tu pobožnostinačicu pobožnosti.
[[Listopadska pobožnost]] nastala je kao znak zahvalnosti [[Majka Božja|Majci Božjoj]] koja je pomogla kršćanskoj mornarici u [[Bitka kod Lepanta|bitci kod Lepanta]] u Korintskom zaljevu 1571. godine. Papa [[Pio V.]] uputio je, naime, poziv svim vjernicima daza molemolitvu GospinuGospine krunicukrunice za pobjedu kršćana protiv [[osmanlijsko carstvo|osmanlijske vojske]].
