Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Rezultati izbora: pravopis |
|||
Redak 32:
Nacionalne stranke su, bez obzira na povremena prepucavanja i uzajamne optužbe oko metoda [[agitacija|agitacije]] (npr. nerijetko vezanje zelene zastave SDA i [[Hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]]) i straha da se ne napravi politički savez Muslimana i Hrvata protiv Srba, ipak su uspostavile prešutni savez. Iako su se programski i politički međusobno razlikovale, osnovni razlog koji ih je povezivao i stvarao idilu harmonije i tolerancije bio je [[antikomunizam]], odnosno zajednička želja da dotadašnjoj [[Socijalizam|socijalističkoj]] vlasti u zemlji dođe kraj.
Stranke su podijelile vlast po nacionalnom ključu, tako da je za predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] izabran Musliman, prvobitno [[Fikret Abdić]], koji je mjesto ustupio [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]]. Za predsjednika [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštine]] izabran je Srbin [[Momčilo Krajišnik]], a za predsjednika [[Vlada Bosne i Hercegovine|Vlade]] Hrvat [[Jure Pelivan]]. Sporazum o podjeli vlasti funkcionirao je za vrijeme izborne utrke, u pobjedi na izborima, te u podjeli funkcija, čime je ustvari i okončan. U [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Skupštini Bosne i Hercegovine]], HDZ-u BiH pripalo je 18,35 %, SDS-u 30,00 %, a SDA 35,83 % zastupničkih mjesta. Njihova raspodjela uvelike je odgovarala udjelima pojedinih naroda u ukupnom stanovništvu.<ref>Saša Mrduljaš, ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991.
[[Datoteka:DemoBIH1991.png|mini|desno|Etnička struktura stanovništva 1991.: {{legenda|#60A040|[[Bošnjaci|Muslimani (današnji Bošnjaci)]]}}{{legenda|#006080|[[Srbi Bosne i Hercegovine]]}}{{legenda|#E02000|[[Hrvati Bosne i Hercegovine]]}}]]
| |||