Wikipedija

Wikipedija:Maltretiranje: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Prečaci u okvir na vrhu.
ukratko
Redak 1:
{{Pravila|{{prečac|[[WP:MAL]]}} }}
{{ukratko|Ne uznemiravajte druge suradnike prijetnjama, uhođenjem, nametljivim i neželjenim kontaktima, osobnim napadima, zastrašivanjem ili objavljivanjem osobnih podataka.}}
{{Pravila Wikipedije}}
Pojam '''maltretiranja''' definiran je kao primjer uznemirujućeg i razornog ponašanja koji razumnom i objektivnom promatraču djeluje kao namjera izazivanja negativnih osjećaja kod ciljane osobe ili osoba, obično (ali ne i uvijek) u namjeri zastrašivanja prvotne mete. Namjera ovakvih ljudi često je učiniti ciljanoj meti uređivanje Wikipedije neugodnim, potkopavati metu, zastrašiti ju, ili ju ohrabrivati da u potpunosti prestane s uređivanjem Wikipedije.
Line 12 ⟶ 13:
Praćenje uređivača na drugom članku radi nastavljanja uznemiravanja, poznato i kao wikiuhođenje, također je oblik maltretiranja.
 
:Termin wikiuhođenja opisuje praćenje uređivača kroz čitavu Wikipediju, uređujući jednake članke kao i meta, u namjeri da se kod mete izazovu negativni osjećaji straha, uznemirenosti ili dodijavanja.
 
:Ovaj pojam ne uključuje praćenje uređivača radi ispravaka grešaka koje, primjerice, krše Wikipedijina pravila, ili promatranje evidenciju doprinosa suradnika; ove su evidencije javne s pravovaljanim razlogom. Najvažniji dio jest uznemiravanje – uznemiravanje se smatra štetnim.
 
Wikiprogon, wikiuhođenje, wikipraćenje je odabiranje jednog ili više suradnika koje zlostavljač "slijedi u stopu" s uređivanjima. To može biti pridruživanje raspravama na većem broju stranica ili tema koje ciljane osobe uređuju ili višestruka debatiranja gdje pridonose, opetovano suočavanje ili inhibiranje njihova rada. Ovo je očigledni cilj stvaranja iritiranja, dosađivanja, oneraspoloživanja ili krajnje tjeskobe, tuge i duševna bola drugom suradniku. Uhođenje i praćenje obično sasdrži slijeđenje ciljane osobe s mjesta na mjesto na Wikipediji.
Line 26 ⟶ 28:
=== Ciljani osobni napadi ===
 
:Ne smatraju se svi osobni napadi maltretiranjem, no ako uređivač uzastopno vrši osobne napade na drugog uređivača, ili skupinu uređivača, radi se o potpuno drugoj stvari.
 
=== Prijetnje ===
 
:Prijetnje upućene drugoj osobi smatraju se maltretiranjem iste. Suradnik može prijetiti drugome da će mu nauditi, ometati njegov rad na Wikipediji, ili im nauditi na bilo kakav drugi način. Pravne prijetnje smatraju se posebnim slučajem, te imaju svoja vlastita pravila. Suradnici koji zaprijete pravnim postupkom ekplicitno (zaprijete drugom suradniku tužbom) ili implicitno (napišu da je nešto utuživo) obično će biti blokirani trajno.
 
=== Objavljivanje osobnih podataka ===
{{Prečac|[[WP:OOP]]}}
:Objavljivanje osobnih podataka drugog suradnika je maltretiranje, osim ako je suradnik dobrovoljno otkrio takve podatke o sebi. Osobnim podacima smatraju se pravo ime, datum rođenja, JMBG i OIB, adresa stanovanja ili radnog mjesta, ime tvrtke u kojoj suradnik radi, broj telefona, adresa elektroničke pošte, ili bilo koja druga kontaktna informacija, neovisno o tome je li ta informacija točna ili nije. Objavljivanje ovakvih informacija o drugom suradniku je neopravdano i neželjeno narušavanje privatnosti i može nauditi suradniku u svijetu izvan Wikipedije. Ovo se pravilo odnosi podjednako na privatne podatke suradnika Wikipedije i one koji nisu suradnici Wikipedije. Isto tako, primjenjuje se u slučajevima u kojima suradnici traže promjenu suradničkog imena, dok njihovi stariji potpisi ostaju u arhivi, suradnik može odmah podnijeti zahtjev stjuardu/''oversightu'' za brisanje podataka koji ga otkrivaju/inkriminiraju.
 
Ako vidite da je netko objavio privatne podatke druge osobe, '''niti potvrđujte, niti poričite istinitost informacije'''. Takva reakcija (bilo potvrđivanje, bilo negiranje) bi moglo biti dovoljno onome tko je informacije napisao ili bilo kome tko je te informacije vidio za zaključivanje jesu li informacije zaista istinite. Neželjeno objavljivanje bilo istinitih bilo lažnih informacija zaslužuje isti tretman. Prijava objavljivanja osobnih podataka trebala bi biti obavljena tako da se iz nje ne može zaključiti jesu li objavljeni podaci istiniti ili lažni, te bi obrazloženje osobama blokiranim radi objave tuđih podataka trebalo biti formulirano na takav način da se dotične informacije ne potvrđuju niti poriču.
Line 41 ⟶ 43:
 
=== Maltretiranje suradnika u suradničkom prostoru ===
:Čest je problem uznemiravanje u suradničkom prostoru.
 
:Smještanje brojnih lažnih ili upitnih optužbi i "upozorenja" na suradnikovu stranicu za razgovor, vraćanje komentara nakon što ih je suradnik maknuo, postavljanje etiketa "sumnjivog čarapka" i sličnog na suradničke stranice aktivnih suradnika, ili pokušaji postavljanja i prikazivanja materijala koje suradnik smatra gnjavljenjem, dosađivanjem, uznemiravanjem i sramoćenjem u njihovom suradničkom prostoru smatra se čestim oblikom maltretiranja.
:Suradnička je stranica prostor koji je namijenjen suradniku koji je željan dati neke osnovne podatke o sebi, dok suradnička stranica za razgovor služi za provođenje komunikacije s drugim suradnicima. '''Nijedna''' od njih nije tu kao "zid srama" i ne smije ju se koristiti za prikazivanje pretpostavljenih problema sa suradnikom osim ako je suradnički račun blokiran kao krajnji rezultat tih problema. Bilo koja vrsta sadržaja koja uistinu mora biti prikazana, ili maknuta, trebala bi privući izravnu pažnju administratora, a ne da bude uređivački rat radi namećanja gledišta na sadržaj nečijeg suradničkog prostora.▼
 
▲:Suradnička je stranica prostor koji je namijenjen suradniku koji je željan dati neke osnovne podatke o sebi, dok suradnička stranica za razgovor služi za provođenje komunikacije s drugim suradnicima. '''Nijedna''' od njih nije tu kao "zid srama" i ne smije ju se koristiti za prikazivanje pretpostavljenih problema sa suradnikom osim ako je suradnički račun blokiran kao krajnji rezultat tih problema. Bilo koja vrsta sadržaja koja uistinu mora biti prikazana, ili maknuta, trebala bi privući izravnu pažnju administratora, a ne da bude uređivački rat radi namećanja gledišta na sadržaj nečijeg suradničkog prostora.
 
Vidi:
Line 52 ⟶ 56:
=== Mobbing ===
Mobbing (prilagođena definicija za Wikipediju): "oblik je ponašanja na mjestu volonterskog rada u kojemu pojedinac ili skupina osoba sustavno, tijekom duljega vremena, psihički zlostavlja drugu osobu s ciljem ugrožavanja ljudskog dostojanstva, integriteta, ugleda i časti. U to spada niz uvrjeda na osobnoj ili profesionalnoj razini, vrijeđanje pogrdnim imenima i podizanje glasa, omalovažavanje, vršenje pritiska na ostale suradnike na prokazivanje grješaka u radu suradnika, kontinuirano prekidanje u pisanju članaka, upućivanje prijetnjâ, širenje glasina, postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti, dovođenje u pitanje odluka žrtve, ogovaranje, ismijavanje, ruganje, imitiranje s ciljem da bi se žrtva napravila smiješnom, optuživanje žrtve da je psihički bolesna, prijetnja fizičkim nasiljem, a sve da bi napadnuti suradnik samostalno napustio Wikipediju. <!--Više o mobbingu pročitajte ovdje: [http://sos-rijeka.org/sto-je-mobbing-na-radnom-mjestu-koje-su-njegove-posljedice-i-kako-se-zastititi/] [http://klinika.pravo.unizg.hr/content/sto-je-mobbing]-->
 
=== Administratorsko maltretiranje ===
[[wikipedija:Administratori|Administratori]], kao suradnici koji imaju mogućnost blokirati druge suradnike, moraju posebno paziti na svoju komunikaciju. U raspravama vezanim uz sadržaj članaka administrator ne smije nastupati s pozicije sile niti na bilo koji način davati do znanja da je spreman silom nametnuti svoj stav u članku. Administrator ne smije nastupati svisoka niti na bilo koji način omalovažavati ili ismijavati mišljenja ili stavove drugih suradnika. Takav oblik komunikacije, kod koje suradnik može steći dojam da ga administrator provocira u cilju izazivanja reakcije koja bi poslužila kao povod za blokiranje, neprihvatljiv je i smatra se maltretiranjem.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Maltretiranje"