Suradnik:Dean72/radovi2: razlika između inačica

'''Paul-Henri Charles Spaak''' ([[Schaerbeek]], [[25. siječnja]] [[1899.]] - [[Braine-l'Alleud]], [[31. srpnja]] [[1972.]]) bio je utjecajni [[Belgijska socijalistička stranka|belgijski socijalistički]] političar, diplomat i državnik. Zajedno s [[Robert Schuman|Robertom Schumanom]], [[Alcide De Gasperi|Alcideom De Gasperijem]] i [[Konrad Adenauer|Konradom Adenauerom]] bio je [[Očevijedna osnivačiod Europskeključnih unije|vođaličnosti u formiranjuoblikovanju institucija]] koje su evoluirale uprethodile [[Europska unija|EuropskuEuropskoj unijuuniji]] i smatra se jednim od njenih glavnih osnivača.

Član je utjecajne [[Spaak|obitelji Spaak]], i kratko je služio kao belgijski vojnik u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] prije nego štogdje je bio zarobljen i zatvoren u logor, a nakon rata postao je istaknut kaoistaknuti tenisač sudionik i odvjetnik,. postajućiProslavio poznatse po visokojvrlo kvalitetnoj obrani [[Fernando De Rosa|talijanskog studenta]] optuženog za pokušaj atentatatentata na [[Umberto II.|talijanskog prijestolonasljednika]] 1929. Uvjereni socijalist, Spaak je ušao u politiku ušao [[1932.]] godine zakao član [[Belgijska radnička stranka|BelgijskuBelgijske radničkuradničke strankustranke]] (kasnije [[Belgijska socijalistička stranka]] ) i stekao svojsvoju prvi ministarskiministarsku portfeljpoziciju u vladi [[Paul Van Zeeland|Paula Van Zeelanda]] [[1935.]] godine. Prvi je put postao [[Premijer Belgije|Premijerompremijerom Kraljevine Belgije]] postao je [[1938.]] i na toj je dužnosti bio do 1939. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] služio je kao ministar vanjskih poslova u [[Belgijska vlada u emigraciji|belgijskoj vladi u emigraciji]] pod vodstvom [[Hubert Pierlot|Huberta Pierlota]], gdje je s vladama [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Luksemburg|Luksemburga]] [[Benelux|pregovarao o osnivanju Carinskecarinske unije [[Benelux|Beneluksa]] . Nakon rata dva je puta vratioje mjestoobnašao funkciju premijera, prvonajprije zasamo manje od mjesec18 dana u ožujku [[1946.]], a opetpotom izmeđuod [[1947.]] ido [[1949.]] DržaoObnašao je raznafunkciju daljnjana belgijskačelu nekoliko belgijskih ministarstva do [[1966.]], Bioa jefunkciju belgijskibelgijskog [[Popis ministaraministra vanjskih poslova Belgije|ministar vanjskihdržao poslova]]je 18 godina, između [[1939.]] ido 1966.

Spaak, je bio uvjereni pobornik [[Multilateralizam|multilateralizma]], i postao je međunarodno poznat po svojoj podršci međunarodnoj suradnji. godine 1945. godine izabran je za predsjednika prvog zasjedanjapredsjednika [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine]] novih [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] . Dugogodišnji zagovornik [[Europske integracije|europskih integracija]], Spaak je bio ranimeđu zagovornikprvim promicateljima [[Carinska unija|carinske unije]] i pregovaraobio je ojedan sporazumuod glavnih državnika koji su osmislili sporazum o Beneluksu [[1944.]] godine. Bio je prvi predsjednik [[Parlamentarna skupština Vijeća Europe|Savjetodavne skupštine]] [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] između 1949. i [[1950.]] i postao je prvi predsjednik [[Europska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]] (EZUČ)na izmeđučelu koje je bio od [[1952.]] ido [[1954.]] godine. Godine [[1955.]] imenovanosnovao je u takozvani [[Odbor Spaak|Spaak odbors kojiciljem je]]proučavanja proučavaomogućnosti mogućnostzajedničkog [[Jedinstveno tržište|zajedničkogeuropskog tržišta]] u Europi i odigrao je utjecajnuključnu ulogu u pripremi [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskog sporazuma iz]] 1957. kojim je uspostavljena [[Europska ekonomska zajednica]] (EEZ). Iste je godine dobio [[Karlova nagrada|nagraduNagradu KarloKarla VelikiVelikog]] . Između 1957. i 1961. bioizabran je drugiza drugog [[Glavni tajnik NATO-a|glavniglavnog tajniktajnika]] [[NATO|NATO-a]] .

PovukavšiPaul-Henri Spaak se iz belgijske politike 1966. godine,povukao Spaakiz jejavnog života i umro je [[1972.]] godine. I daljeOstao je utjecajnazapamćen kao jedna od najutjecajnijih ličnostličnosti europske politike, a njego ime, između ostalog, nose [[Zaklada Paul-Henri Spaak|dobrotvorne zaklade]], [[Espace Léopold|jedna od zgrada]] Europskog parlamenta i jedna [[Spaak metoda|metoda]] političkog pregovaranja.

Paul-Henri Spaak rođen je 25. siječnja 1899. u [[Schaerbeek|Schaerbeeku]] u [[Belgija|Belgiji]], u uglednoj belgijskoj obitelji [[Spaak]], <ref>"Paul-Henri Spaak." ''Almanac of Famous People'', 9th edition. Thomson Gale, 2007.</ref> iz podružnice koja se doselila u Belgiju u 17. stoljeću, iz [[BohuslänŠvedska|porijeklomšvedske pokrajine]] iz [[ŠvedskaBohuslän|švedskogBohuslan]] Bohuslana. Njegov djed po majci [[Paul Janson]] bio je važan član [[LiberalnaBelgijska strankaliberalna (Belgija)stranka|LiberalneBelgijske liberalne stranke]] . Njegova majka [[Marie Janson]] bila je socijalisticasocijalistkinja i prva je žena koja je ušla u [[Belgijski senat|belgijski Senat]], a otac [[Paul Spaak]] bio je [[pjesnik]] i dramatičar[[dramaturg]]. Među ostalim članovima njegove obitelji biliistaknuli su se njegov ujak [[Paul-Emile Janson]], koji je bioobnašao [[premijerdužnost premijera Kraljevine Belgije]] od 1937. do 1938., i njegova nećakinja [[Catherine Spaak]], koja je bila filmska zvijezdaglumica. <ref name="Observer Profile">{{Citiranje novina|date=13 January 1946|title=Profile: Paul-Henri Spaak|page=6|work=The Observer|location=UK}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=5 August 1972|title=Catherine Spaak Is Wed|page=13|work=The New York Times}}</ref>

Paul-Henri Spaak i njegova supruga Marguerite Malevez dobiliimali su dvije kćeri: [[Antoinette Spaak]], političarku i prvu Belgijku koja je vodila političku stranku, [[Demokratska fronta frankofona|Demokratsku frontu frankofona]], i sina, diplomata [[Fernand Spaak|Fernanda Spaaka]] . Nakon Margueriteine smrti u kolovozu 1964., oženioPaul-Henri se Simone Dear u travnju 1965. Njegovoženio bratss bioSimone Dear. Njegov je scenaristbrat [[Charles Spaak]] .postao scenarist, Jednajedna od njegovih unuka je novinarka i romanopiska [[Isabelle Spaak]] postala je novinarka i romanopisac, jedan od njegovih unuka je umjetnik [[Anthony Palliser]] postao je poznati slikar.

Tijekom četrdesetih godina, za vrijeme svog boravka u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] u [[New YorkuYork sCity, UjedinjenimNew narodimaYork|New Yorku]], imaoodržavao je iintimnu vezu s američkom modnom dizajnericom [[Pauline de Rothschild|Pauline Fairfax Potter]] (1908–1976).

Njegov je sin Fernand služio je [[1981.]] godine kaoobnašao šefdužnost šefa ureda [[Gaston Thorn|Gastona Thorna]], [[Predsjednik Europske komisije|predsjednika Europske komisije]], sve[[Gaston dokThorn|Gastona gaThorna]], njegovasve suprugado nijesmrti ubilasupruge 18. srpnja 1981.

Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Spaak se pokušaoprijavio pridružitikao vojnik u [[Belgijska vojska|belgijskojbelgijsku vojscivojsku,]] ali su ga zarobili [[Njemačko Carstvo|Nijemcinjemački zarobilivojnici]] i sljedeće dvije godine je proveo u njemačkom [[Logor ratnih zarobljenika|logoru za ratne zarobljenike]] . Na kraju rata Spaak je puštenoslobođen izi zarobljeništvaubrzo ije upisao se[[pravo]] na [[UniversitéSlobodnom Libresveučilištu deu Bruxelles]]Bruxellesu, gdjea je studirao pravo. Uu istom razdoblju Spaak je također biopostao teniska zvijezda, anakon igraošto je zase belgijsku momčad uplasirao na [[Davisov kup|Davis Cupukup]] 1922. godine. <ref name="NYTimes ObitObit2">{{Citiranje novina|last=McFadden|first=Robert|date=1 August 1972|title=Paul-Henri Spaak is Dead at 73; An Architect of European Unity|page=1}}</ref>

ČlanGodine je1920. učlanio se socijalističkeu [[Belgijska laburistička stranka|belgijskeBelgijsku laburističkeradničku strankestranku]], 1920.a za Zanjenog zamjenika je izabran 1932. godine.

Godine 1935. ušao je u kabinet [[Paul Van Zeeland|Paula Van Zeelanda]] kao ministar prometa. U veljači 1936. postao je ministrom vanjskih poslova, službujućiobnašajući dužnost najprije podu Van ZeelandomZeelandovoj vladi, a zatim podu ujakomvladi svog ujaka [[Paul-Émile Janson|PaulPaula-ÉmileomÉmilea JansonomJansonoma]] . Od svibnja 1938. do veljače 1939. prvi je put bio premijerna funkciji premijera Belgije. Godine 1938. dopustiopomogao je [[Hermanfilozofu Vani Breda[[Franjevci|franjevcu]] Hermanu Van Bredi]] da preko belgijskog veleposlanstva u [[Berlin|Berlinu]] prokrijumčari prošvercapisano naslijeđe [[Edmund Husserl|Edmunda Husserla]] iz [[Treći Reich|nacističke Njemačke u Belgiju.]] spasivši tako njegove spise od uništenja.

[[Datoteka:Paul-Henri_Spaak,_Paul_van_Zeeland,_1937.jpg|lijevo|mini|Spaak (lijevo) s [[Paul Van Zeeland|Paulom Van Zeelandom]] 1937. godine.]]

UTijekom socijalnojsvog politiciprvog premijerskog mandata ostvarenostvario je niz progresivnih reformi tijekomu prvogsocijalnoj Spaakovog premijerskog mandatapolitici. Zakonom iz lipnja [[1938.]] "povećane su funkcije Nacionalnog društva za jeftinesocijalne kuće i stanove ikoji ovlaštenoje mudobio je,ovlast da pod državnim jamstvom, ugovoritiugovori zajam od 350 milijuna franaka", dok je Kraljevski dekret iz srpnja 1938. utvrdio pravila primjene odredbe Zakona o godišnjim odmorima donesenog 1936. poljoprivrednim, hortikulturnim i šumarskim poduzećima. Zakonom od 20. kolovoza 1938. izmijenjen je i dopunjen Zakon o plaćenim odmorima iz 1936. godine, proširujući njegovo pokriće na sva poduzeća, bez obzira na njihov broj nadničararadnika, kaošto ije nauključivalo i kućne radnike. Zakon je također uklonio prethodni zahtjev u kojem je nadničarradnik trebao raditibiti zaposlen najmanje godinu dana kod istog poslodavca kako bi stekao godišnji odmor. Zakonom od 8. srpnja 1938. izmijenjen je sustav osiguranja za starosnostarosnog, invalidskoinvalidskog i porodičnoobiteljskog osiguranjeosiguranja rudara povećavanjem naknada koje se isplaćuju [[Invalidnost|invalidima]], starijim osobama i [[Udovica|udovicama]] koje već primaju mirovinu, dok je također značajno proširio uvjete za odobravanje invalidnosti mirovine. NaredbomDekretom od 25. kolovoza 1938. zabranjena je upotrebauporaba takozvanog motornog duha[[Benzin|benzina]] "za podmazivanje, čišćenje (ruke)ruku itd.", Dok je Kraljevska naredba od 27. kolovoza 1938. utvrđivalaodredila uobičajene tjedne sate stvarnog rada u brodskoj industriji u Antwerpenu. una 42 sata "raspoređenih kroz sedam dana u tjednu". Kraljevska naredba od 27. prosinca 1938. proširila je opseg osmosatnog zakona o osmosatnom radnom danu donesenog u lipnju 1921. kako bi obuhvatio tehničko osoblje zaposleno u kinima, a Kraljevski red od 22. prosinca 1938. izmijenio je unose u drugi stupac rasporeda (popis zanimanja ) koji je sada usklađen s Konvencijom br. 42, i dodan "u slučaju [[Pneumokonioza|pneumokonioze]], postupaka pjeskarenja u ljevaonicama željeza i čelika. <ref>{{Citiranje weba|title=The I.L.O. Year-Book: 1938—39|url=http://www.ilo.org/public/libdoc/ilo/P/09614/09614%281938-1939%29.pdf}}</ref>

Kada je bio [[Belgijski ministar vanjskih poslova|ministar vanjskih poslova]] od 1936. do 1940., Spaak se držao političke neovisnosti Belgije i vodio dugogodišnju belgijsku politiku [[Neutralnost|neutralnosti]], bez formalne vojne suradnje s [[Treća Francuska Republika|Francuskom]] ili [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenim Kraljevstvom]] i otvorenog neprijateljstva prema Nijemcima . 10. svibnja 1940. Njemačka je napala [[Bitka za Belgiju|Belgiju]], [[Njemačka invazija na Luksemburg|Luksemburg]], [[Bitka za Nizozemsku|Nizozemsku]] i [[Bitka za Francusku|Francusku]] . U rasulu i s gotovo cijelom okupiranom zemljom, [[Belgijska vojska|belgijska se vojska]] - pod zapovjedništvom kralja [[Leopolda III iz Belgije|Leopolda III]] - predala 18. svibnja, što je dovelo do ustavnog sukoba s dijelom vlade (uključujući Spaaka), koja je željela zajedno nastaviti vojne operacije s Francuskom. KrhotinaDio belgijske vlade ponovno se okupilaokupio u [[Limoges|Limogesu]] i [[Bordeaux|Bordeauxu]] i ostala blizu Francuza koji su se [[Drugo primirje u Compiegneu|predali 22. lipnja]] . Opet se u belgijskoj vladi povećao sukob između onih koji su željeli ostati u Francuskoj (i možda se vratiti u Belgiju) - među njima Spaak i belgijskog premijera [[Hubert Pierlot|Huberta Pierlota]] - i ostalih koji su željeli otići u London i nastaviti ratni napor dalje. Ministar [[Marcel-Henri Jaspar]] - gotov sa svađom - otišao je 24. lipnja u [[London]] i pokušao formirati novu vladu i dobiti priznanje Britanaca. Zbog toga su ga Pierlot i Spaak istodobno izbacili iz vlade. Nakon ukidanja diplomatskog statusa od strane Francuza, Spaak je napokon otišao u Britaniju. Putujući u teškim okolnostima s Pierlotom kroz [[Francova diktatura|Španjolsku]] i [[Estado Novo (Portugal)|Portugal]], djelomično čak i u lažnom dnu kamiona, u London su stigli u listopadu 1940. <ref>Stephen George, "Paul-Henri Spaak and a paradox in Belgian foreign policy." ''Review of International Studies'' 1.3 (1975): 254–271.</ref>

Ponovno je bioobnašao ministarfunkciju ministra vanjskih poslova od travnja 1954. do lipnja 1958. u vladinom kabinetu [[Achille Van Acker|Achillea Van Ackera]] i od travnja 1961. do ožujka 1966. u kabinetimakabinetu [[Théo Lefèvre|Théa Lefèvrea]] i [[Pierre Harmel|Pierrea Harmela]] . IakoPremda je njegova politička baza bila uBelgijska Socijalističkojsocijalistička partijistranka, on se nije složioslagao ssa njezinomstranačkom politikom u nekoliko kritičnih točaka, uključujućipitanju [[atlantizam|atlantizma]], priznanjepriznanja [[Francova diktatura|Francove Španjolske]] i [[Jezičkojezičnog zakonodavstvopitanja u Belgiji|jezično pitanje u Belgiji]] . <ref>Fabien Conord, "Paul-Henri Spaak, héraut ou soliste du socialisme belge?." ''Canadian Journal of History'' 49.1 (2014): 1–30, in French.</ref> Tijekom posljednjeg Spaakova mandata belgijskog ministra vanjskih poslova, predsjedavao je Belgijom davanjem neovisnosti [[Kraljevina Burundi|Burundiju]] nakon [[Princ Louis Rwagasore|atentata na princa Louisa Rwagasorea]], prvog izabranog premijera u zemlji. Unatoč optužbama o belgijskoj umiješanosti u ubojstvo Rwagasorea, Spaak je apelirao na belgijskog kralja [[Baudouin iz Belgije|Baudouina da]] ne odobri pomilovanje osuđenom ubojici Rwagasorea. <ref>{{Citiranje weba|title=Boomzeit in Südafrika für Wetten und Bingo, aber das Online-Casino wird zurückgehalten – Afrika Focus|url=https://www.afrikafocus.eu/file/96}}</ref>

Spaak je stekao međunarodnu važnost stekaoslavu [[1945.]] godine, kada je izabran za predsjedateljapredsjednika prvog zasjedanjasaziva Generalne[[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine Ujedinjenih naroda]]. Tijekom trećeg zasjedanja [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|GeneralneOpće skupštine UN-a]] 1948. u Parizu, Spaak je apostrofiraoopisao izaslanstvo Sovjetskog Saveza poznatim riječima: "peur de vous" (strah od vas). <ref>{{Citiranje weba|title=3rd sess. [1948]: A/PV.147: Paul-Henry Spaak|url=http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/PV.147|publisher=United Nations|page=280}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Discours de Paul-Henri Spaak (Washington, 28 septembre 1948)|url=https://www.cvce.eu/content/publication/1997/10/13/c2b47cd3-bcb1-403e-8e96-e2290ac782b3/publishable_fr.pdf|publisher=cvce.eu|page=5}}</ref>