Srbija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 41:
'''Srbija''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Србија''), službeni naziv: '''Republika Srbija''' ([[Srpski jezik|srp.]] ''Република Србија''), europska je [[kontinentalna država]] smještena u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice [[Srednja Europa|srednjoeuropska]] država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s [[Mađarska|Mađarskom]], na zapadu s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], na [[jugozapad]]u sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]], na istoku s [[Rumunjska|Rumunjskom]] i [[Bugarska|Bugarskom]] te na jugu s [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] i [[Kosovo]]m. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km<sup>2</sup> (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne [[Europa|Europe]] prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada [[Azija|Azije]]. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad [[Beograd]] koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije.
Slijedeći slavenske migracije na [[Jugoistočna Europa|jugoistok Europe]] Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju [[Vlastimirovići]] prva poznata vladajuća [[dinastija]] [[Srednjovjekovna Srbija|srednjovjekovne srpske države]]. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju [[Bizant|Bizantskog carstva]] Srbi osnivaju [[Raška (država)|Rašku]]. Raška je postala kraljevina [[1217.]] godine, kada je srpski kralj [[Stefan Prvovjenčani]], sin velikog župana [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već [[1219.]] godine i [[Srpska pravoslavna crkva]] je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme [[Stefan Uroš IV. Dušan|Stefana Uroša IV. Dušana]] koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju [[Bugari|Bugare]] na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na [[Kosovo|Kosovu]]. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast [[Osmansko carstvo|Osmanlija]]
U Srbiji je službeni jezik [[Srpski jezik|srpski]].
Redak 57:
Toplija klima, dovela je do stvaranja nove kulture u [[Podunavlje|Podunavlju]], koja se po lokalitetu [[Starčevo (Pančevo)|Starčevo]] kod [[Pančevo|Pančeva]], naziva ''[[Starčevačka kultura|Starčevačkom kulturom]]'', a prostirala se na prostoru od [[Bosna|Bosne]] do [[Makedonija (oblast)|Makedonije]] tijekom 5. milenija prije n. e. Njene kuće koriste [[drvo]] kao armaturu i blato i plevu kao građu, dok im je osnova [[kvadrat]]no-trapezasta.
Starčevačku kulturu zamjenila je u srednjem [[neolit]]u ''[[Vinčanska kultura]]'', koja je svoj naziv dobila po lokalitetu Vinča
===Stari i srednji vijek===
Redak 79:
===Devetnaesto stoljeće===
{{glavni|Kneževina Srbija|Kraljevina Srbija|Velika Srbija}}
[[Datoteka:Serbia1918.png|mini|lijevo|250px|Teritorijalna ekspanzija Srbije u periodu nakon balkanskih ratova 1913. do priključenja Srijema
Zbog turske tiranije nad srpskim življem, u [[Orašac|Orašcu]] je [[1804.]] podignut [[Prvi srpski ustanak]] pod vodstvom [[Karađorđe|Karađorđa ("Crnog Đorđa") Petrovića]]. Ustanak je ugušen [[1813.]] [[15. veljače]] [[1815.]] podignut jе [[Drugi srpski ustanak]] na čelu s knezom [[Miloš Obrenović|Milošem Obrenovićem]].
Redak 86:
Obrenovići i Karađorđevići su naizmjence vladali u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Posljednji Obrenović, [[Aleksandar Obrenović|kralj Aleksandar]], ubijen je zajedno s kraljicom Dragom [[1903.]] Tad na vlast dolazi kralj [[Petar I. Karađorđević]].
[[Datoteka:KIng.Peter.of.Serbia.jpg|mini|desno|180px|[[Petar I. Karađorđević]], [[Kraljevina Srbija|Kralj Srbije]] i Kraljevstva Srba
===20. stoljeće===
Redak 124:
[[Datoteka:Temple of Saint Sava - Monument.jpg|mini|180px|lijevo|[[Sveti Sava]], nacionalni svetac te zaštitnik djece, đaka, studenata i medicinskog osoblja.]]
Nakon izbora [[2000.]] godine dolazi do [[Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.|općih prosvjeda 5. listopada]] jer Slobodan Milošević nije želio prihvatiti rezultate izbora i izbornu pobjedu kandidata Demokratske opozicije Srbije [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]]. Pristalice DOS-a dolazile su u Beograd od ranog jutra, organizirano iz više pravaca, iz cijele Srbije, a predvodili su ih vođe te koalicije na čelu sa [[Zoran Đinđić|Zoranom Đinđićem]]
[[6. listopada]] Slobodan Milošević se obratio narodu putem televizije i službeno priznao poraz na izborima.
Redak 130:
[[Datoteka:Zoran Djindjic Cropped.jpg|mini|desno|160px|[[Zoran Đinđić]], državnik i reformator prvi demokratski izabrani srbijanski premijer čija je vizija moderne Srbije temeljene na vladavini prava brutalno prekinuta atentatom 2003. godine.]]
Dana [[12. ožujka]] [[2003.]] godine
====Otcjepljenje Crne Gore i obnova neovisnosti====
Redak 146:
===Reljef===
[[Datoteka:Stara_planina,_vrh_Midžor.jpg|mini|lijevo|Vrh [[Midžor]], [[Balkan (planina)|Stara Planina - Balkan]]
Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: [[Panonska nizina]], brežuljkasti predjeli s nižim [[planina]]ma i nizinskim proširenjima, te planinsko-kotlinsko područje.
Redak 153:
Južno od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a prevladava brdovito područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područje zauzima oko dvije trećine<!---bilo uneseno 65%, ali kad se izuzme Kosmet, ispravnije bi bilo ovako napisati, da se nebi išlo u netočne postotke---> površine Srbije. U tom području nizina ima tek uz [[Posavina|Posavinu]], [[Pomoravlje|Pomoravlju]] i dijelu [[Timočka krajina|Timočke krajine]].
[[Datoteka:Uvac River and Eagle.jpg|mini|desno|[[Uvac|Kanjon rijeke Uvca]]
Područja viša od 1000 m zauzimaju desetinu teritorija Srbije. Ta se područja nalaze južno od [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i [[Nišava|Nišave]], a sastoje se od visoravni i skupina viših planina, od kojih najviše uokviruju [[Kosovska kotlina|Kosovsku]] i [[Metohijska kotlina|Metohijsku kotlinu]]. Najznačajnije planine u Srbiji su [[Tara (planina u Srbiji)|Tara]], [[Kopaonik]], [[Suva planina]], [[Zlatibor]], [[Zlatar (planina)|Zlatar]], [[Fruška gora]] i [[Balkan (planina)|Balkan]].
Redak 203:
===Razmještaj i sastav stanovništva===
[[Datoteka:Folk_Theater_Subotica_Serbia.JPG|mini|Natpisi na [[Srpski jezik|srpskom]]
[[Datoteka:Serbia_Ethnic_Map_2011.png|mini|desno|200px|Etnička struktura stanovništva
[[Datoteka:Serbia Religion Map 2011.png|mini|lijevo|200px|Vjerska struktura stanovništva
[[Datoteka:Vojvodina-Ethnic-2011.GIF|mini|desno|200px|[[Vojvodina]] predstavlja etnički najheterogeniju regiju u Srbiji, popis [[2011.]]]]
Redak 497:
[[Datoteka:NarodnaSkupstina.JPG|mini|lijevo|[[Narodna skupština Republike Srbije]]]]
Srbija je po Ustavu iz 2006. godine koji je najviši pravni akt
Ustav iz 2006. godine je razložio vlast na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, gdje je se „odnos triju grana vlasti zasniva na ravnoteži i međusobnoj kontroli“.
Redak 521:
Republički sudovi :
Vrhovni kasacijski sud je najviši sud u Republici Srbiji koji neposrijedno viši sud za Privredni apelacijski sud
Vrhovni sud je samostalan i neovisan državni organ koji štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode.
Redak 534:
:'''Kopnena vojska''' komandant – [[Milosav Simović]].
:'''Zračne snage i PZO''' komandant – [[Ranko Živak]].
Oružane snage Srbije podložne su Ministarstvu obrane
Tradicionalno se oslanjajući na veliki broj vojnika, oružane snage Srbije prolazile su kroz razdoblje smanjenja, restrukturiranja i profesionalizacije u potpunosti u skladu sa [[NATO]] standardima. Vojni rok je ukinut u [[2011.]] Srpskih oružane snaga imaju 28.000 aktivnih vojnika, dopunjenih aktivnom rezervom koja ima 20.000 vojnika i pasivnom rezervom u hitnim slučajevima sa još između 170.000
[[Datoteka:Sloboda_2019_-_defile_00_11.jpg|mini|lijevo|Vojska Srbije]]
Od 15. siječnja [[2015.]] Srbija sudjeluje u Individualnom planu partnerstva<ref>https://www.nato.int/cps/cs/natohq/topics_50100.htm</ref> sa NATO što predstavlja najviši rang suradnje sa tom organizacijom prije članstva
Srbija je glavni proizvođač i izvoznik vojne opreme u regiji jugoistoka Europe. Izvoz obrane iznosio je oko 483 milijuna [[dolar]]a u [[2016.]] Srbija izvozi diljem svijeta, osobito na Bliski Istok, Afriku, Jugoistočnu [[Azija|Aziju]] ali i Zastavine puške i strijeljivo u [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]]. Obrambena industrija je tijekom godina imala značajan rast i kontinuirano nastavlja rast i razvoj na godišnjoj razini.
Redak 654:
===Arhitektura===
[[Datoteka:Felix_Romuliana_1.jpg|thumb|desno|200px|[[Gamzigrad|Galerijeva palača Felix-Romuliana]] s kraja [[4. stoljeće|4. stoljeća]]
[[Datoteka:Vršac,_katedrála_II.jpg|mini|lijevo|170px|Katolička crkva Sv. Gerharda u [[Vršac|Vršcu]] je najveća katolička crkva u Srbiji, a bila je druga po veličini u SFRJ, odmah iza zagrebačke katedrale.]]
Redak 765:
* '''[[1564 Srbija|Asteroid]]''' s brojem 1564 nosi ime Srbija - otkrio ga je Milorad B. Protić
* '''Srbija''' uzgoji oko jednu trećinu svjetskih [[malina]] i jedna je od vodećih zemalja u izvozu smrznutog [[voće|voća]]. Frikom, najveći proizvođač smrznute [[hrana|hrane]] u Srbiji nalazi se u većinskom vlasništvu [[Agrokor]] grupe iz Zagreba.
* '''Bijeli anđeo''' freska iz samostana [[Manastir Mileševa|Mileševa]] upotrijebljen je za prvi satelitski prijenos video signala [[1962.]] između Europe i Sjeverne Amerike
==Izvori==
Redak 803:
* [http://www.parlament.gov.rs/ Narodna skupština Republike Srbije]
* [http://www.seio.gov.rs/ Ministarstvo za priključivanje EU]
* [http://www.predsednik.rs/ Ured Predsjednika Srbije
* [http://www.nbs.rs/ Narodna Banka Srbije]
* [http://www.stat.gov.rs/ Kancelarija za statistiku Vlade Srbije]
|