Adrianskoga mora sirena: razlika između inačica

[[Datoteka:Adrianskoga mora sirena.JPG|thumb|220px|Spjev "''Adrianskoga mora sirena"'' koji je [[Petar Zrinski]] objavio 1660. godine]]

'''Adrianskoga mora sirena''', [[Hrvatska|hrvatski]] je [[hrvatskaHrvatska barokna književnost|barokni]] spjev.<ref>Andrea Poje, [https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A2304/datastream/PDF/view ''Književno-povijesna i filološka obrada djela Petra Zrinskoga Adrijanskoga mora sirena: (završni rad)''], mentor: dr. sc. Irvin Lukežić, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, Rijeka, 2019., str. 11., pristupljeno 15. kolovoza 2021.</ref> Jedan je od temeljnih hrvatskih [[spjev]]ova i važnog nacionalno-identitetskog simbola hrvatske povijesti i kulture.<ref name=mh>(): [http://www.matica.hr/knjige/adrijanskoga-mora-sirena-obsida-sigecka-1184/ ''Adrijanskoga mora Sirena & Obsida sigecka''] Matica hrvatska. Pristupljeno 22. siječnja 2020.</ref>

[[Hrvatski jezik|Hrvatska]] je inačica [[mađarska književnost|mađarskog]] izvornika, epa ''[[Adriai tengernek Syrenaia]]'' što ga je na temu turske [[opsada Sigeta|opsade]] i zauzeća tvrđave Siget [[1566.]] godine spjevao [[Petar Zrinski|Petrov]] brat [[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski]], objavivši spjev u [[Beč]]u [[1651.]] godine. Petrov hrvatski prepjev otisnut u [[Venecija|Veneciji]] [[1660.]] godine ostao je do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] najljepšom hrvatskom tiskanom knjigom i spomenikom rodu i djelu [[Zrinski]]h.<ref name=mh/>

Osobitost Petrova prepjeva bratova djela ogleda se u njegovim nastojanjima da izbjegne doslovno prenošenje značenja predloška (primjerice, tursku pobjedu zbog velikih vojnih gubitaka smatra neuspjehom i početkom konačnoga turskog sloma), te da da svoje filozofske i moralizatorske misli i poglede unosi u stihove ''»jednako kad je riječ o turskom pijančevanju kao i o ljepoti ljubavi«'' (J.[[Josip Bratulić]]).<ref name=mh/>

Osim ''Obside Sigecke'' kao glavnog sadržaja spjeva, ''Adrijanskoga mora sirena'' obuhvaća i niz lirskih pjesama ‒ idile, epigrame sigetskim junacima, pjesmu o [[Krist]]u i zaključnu pjesmu ''"Ispivanje''" u kojoj Nikola kao pjesnik izvornika progovara o vlastitu ratničkom habitusu.<ref name=mh/>

Novo kritičko izdanje priredio je [[2016.]] godine [[akademik]] [[Josip Bratulić]] koji je stihove Petra Zrinskog popratio komentarima, rječnikom i znanstvenom studijom o autoru i poetičkim aspektima hrvatske ''Zrinijade'', njezinim kulturnopovijesnim implikacijama i njezinom trostoljetnom recepcijom.<ref name=mh/>