Aguti: razlika između inačica

'''Aguti''' (''Dasyprocta'') su rod iz reda [[glodavci|glodavca]]. Zajedno s rodom [[akuči]] čini porodicu [[Dasyproctidae]].

 

Ima gustu, lijepu sjajnu [[krzno|dlaku]] i vitko tijelo na tankim, visokim nogama. Na prednjim nogama imaju četiri prsta, dok zadnje, značajno duže, završavaju sa tri prsta koji svi završavaju [[papak|papkastim]] [[kandža]]ma. Boja dlake je crvenkastosmeđa sa žuto smeđim šarama, na trbušnom dijelu bjelkasta ili žućkasta, duža na križima. Snažna glava je na kratkom vratu. [[Uho|Uši]] su mu male i okruglaste a [[oko|oči]] velike. Imaju kratak, batrljasti rep, dug oko 2,5 [[cm]], crn i gol. Brkovi su mu crni. Veliki su otprilike kao [[zec]], odnosno dužina im je 40-60 centimetara.

 

Žive u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] sjeverno od [[Amazona|Amazone]] u [[Brazil]]u i području bivših triju [[Gvajana|Gvajana]], istočno od [[Rio Negro|Rio Negra]] pa preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do južnih dijelova [[Meksiko|Meksika]].

 

Žive u različitim staništima, između ostalog u [[šuma]]ma, područjima obraslim grmljem i [[savana]]ma, ali i na poljima i [[plantaža]]ma. Aktivni su danju, osim u gusto naseljenim područjima gdje iz skrovišta izlaze tek u sumrak. Skrovišta su im jame koje sami iskapaju, šuplja stabla ili gusta vegetacija.

 

Žive samotnjački ili u paru nastanjujući stalno određeno područje. Brane ga vrlo agresivno, bar od istospolnih pripadniga vlastite vrste. U načine komuniciranja spada kostriješenje dlake na leđima, (tako pokazuju prijetnju), kao i niz glasova koji podsjećaju na lavež [[pas]]a.

 

Ove [[životinje]] su [[biljožder]]i i u odabiru hrane nisu specijalisti. Hrane se [[voće]]m, [[orah|orasima]], ličćem, stapkama pa i [[korijen|korjenjem]]. U nekim područjima prate skupine [[primati|primata]] i hrane se voćem koje ovima pada na tlo.

 

U većini područja gdje žive, parenje nije sezonsko. Ritual parenja počinje da mužjak poškropi ženku svojim [[urin]]om, što kod nje izazove snažne kretnje koje potsjećaju na ples. Nakon što se ovaj ritual ponovi nekoliko puta, dolazi do parenja. Nakon 100 do 120 dana koti se jedno ili dvoje, rijetko i tri, mladunca. Na svijet dolaze obrasli [[krzno]]m i u roku od par sati trče. Nakon 5 mjeseci, prestaju [[sisanje|sisati]], a ako je ženka ponovo skotna, odvaja se od mladunaca. Najduži poznati životni vijek agutija je gotovo 18 godina.

 

Ljudi često love agutije, dijelom jer upadaju i uništavaju [[plantaža|plantaže]], a dijelom i radi njihovog ukusnog mesa. Osim toga, uništavanje njihovih staništa je značajno doprinijelo činjenici, da se 6 od 11 vrsta agutija našlo na popisu ugroženih vrsta [[IUCN]]a. [[Indijanci]] su prije dolaska Europljana u svojim selidbama na [[Karibi|karipske]] otoke radi opskrbe s hranom ponijeli i agutije. Danas se smatra da su na Karibima istrijebljeni.