Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3) #IABot (v2.0.8 |
Uredio i obnovio vanj. pov., sitn. |
||
Redak 10:
Hrvati, imajući iskustva u dotadašnjem ratovanju s Osmanlijama, sa sobom donose vlastiti i poboljšani način ratovanja. Kao konjanici i kao pješaci bili su univerzalni ratnici svojeg vremena. Živjeći na granici s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], na kojoj se do tada već čitavo stoljeće ratovalo, Hrvati su izbrusili instinkt u snalaženju i preživljavanju. U bitkama bi [[Hrvati]] zauzimali mjesto na krilima kako bi natkrili protivnika, te upali u njegovu pozadinu.
Prvi spomen Hrvata u sklopu carske vojske je iz [[1619.]] godine u bitci kod Zablatha. Kasnije se nalaze u sklopu careve vojske pod zapovjedništvom generala Boucquoisa u južnoj Češkoj, a sudjeluju i u pobjedi nad pobunjenim [[Česi]]ma u bitci na Bijeloj Gori (''Bílá Hora'').<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/12231/ proleksis.lzmk.hr, Bílá Hora], pristupljeno 12. studenoga 2015.</ref> Sljedećih godina bore se pod zapovjedništvom generala Johanna Tserclaesa Tillya; sudjeluju u pohodu kroz Bavarsku, zatim u Palatinatu pa sve do rijeke [[Rajna|Rajne]]. Hrvatski konjanici su se proslavili kada su [[1623.]] godine kod Heidelberga na konjima preplivali Neckar, iznenadili protivnika te upali u grad. Kasnije se hrvatski vojnici nalaze pod zapovjedništvom Albrechta von Wallensteina.
[[Albrecht von Wallenstein]] je imao posebno dobro mišljenje o Hrvatima, pa je zapisao:
{{citat|Nijemci su glomazni, teški i spori konjanici, Mađari su nepouzdani i prevrtljivi, Poljaci se brzo rasipaju u potrazi za plijenom, Moldavci ne žele ići daleko od svojih domova, Vlasi se prodaju za malo novaca, ali Hrvati – oni udaraju snažno u skupinama i to uvijek tamo gdje je to najpotrebnije, na popuštaju gotovo nikad… |[[Albrecht von Wallenstein]]}}
Poslije sudjeluju u borbama protiv Gabora Bethlena, protestantskog princa iz Transilvanije koji je želio preoteti Habsburgovcima krunu. Tada je hrvatskim pukovnijama zapovijedao [[Juraj V. Zrinski]]. Nakon toga [[Hrvati]] sudjeluju u borbama protiv danskoga kralja Kristijana IV. koji je poražen u bitci kod Luttera am Barenberga.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62253 enciklopedija.hr, Tridesetogodišnji rat], pristupljeno 12. studenoga 2015.</ref> Sam kralj je protjeran sve do Danske te je bio prisiljen na potpisivanje primirja. U daljnjim borbama protiv Švedske Hrvati djeluju pod zapovjedništvom grofa Holcka, Gallanta i Saradetzkog. U prvoj bitci kod Breitenfelda hrvatsko konjaništvo je razbilo švedske pukovnije i uspjelo zarobiti četiri zastave i dva [[top]]a. U bitci kod Magdeburga [[1631.]] godine ponovno su na konjima preplivali Labu i prvi prodrli u grad.<ref>doc. dr. sc. Hrvoje Gračanin, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/hrvati-zarili-i-palili-u-ratu-koji-je-trajao-trideset-godina-111847
Nakon poraza carske vojske, od švedskih protestantskih snaga u bitci kod Lützena, u kojoj je poginuo i švedski kralj [[Gustav II. Adolf]], udružene carske snage izvojevale su pobjedu<ref>William Guthrie (2002.). ''Battles of the Thirty Years' War: from White Mountain to Nordlingen, 1618-1635'' {{ISBN|0-313-32028-4}}</ref> nad [[Šveđani]]ma kod Nordlingena [[7. rujna]] [[1634.]] godine. Tada su [[Hrvati]] odigrali ključnu ulogu prodrvši u pozadinu, napadajući Šveđane s leđa. Prema jednoj od teorija sami Hrvati su ubili švedskog kralja Gustava, četverobridnim mačem koji je bio karakterističan samo za hrvatske lake konjanike.
Nakon što je Francuska ušla u rat na protestantskoj strani, [[Hrvati]] predvode prodore carske vojske do St. Dennisa, gotovo do samog [[Pariz]]a.<ref name ="kp"/> Kasnijim Rakoczyevim ustanakom u Ugarskoj i prodorom Šveđana do [[Prag]]a pred sam kraj rata, [[Hrvati]] bivaju ponovno pozvani na bojna polja. Zbog pokazanog junaštva i vojne vještine, car i kralj [[Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand III.]] imenovao je [[Nikola VII. Zrinski|Nikolu Zrinskog]] [[27. prosinca]] [[1647.]] godine "''Generalom svih Hrvata''" (''Croatorum omnium generalis'').<ref>[http://www.biolex.ios-regensburg.de/BioLexViewview.php?ID=1905 www.biolex.ios-regensburg.de], pristupljeno 12. studenoga 2015. {{deu oznaka}}</ref>
Redak 51:
== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Thirty Years War|Tridesetogodišnji rat}}
* [[Ernest Bauer]], [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=19317:tridesetogodinji-rat-1618-1648-i-hrvati&catid=13:razno&Itemid=13
* Ernest Bauer, [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=19318:-tridesetogodinji-rat-1618-1648-i-hrvati-2dio&catid=13:razno&Itemid=13
* Ernest Bauer, [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=19319:tridesetogodinji-rat-1618-1648-i-hrvati-3dio&catid=13:razno&Itemid=13
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
| |||