Schönbrunn: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Beč; dodana kategorija Građevine u Beču uz pomoć dodatka HotCat |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
||
Redak 15:
[[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva]], je 1569. godine u popolavnoj dolini rijeke [[Wien]] dao izgraditi kraljevski lovački ljetnikovac ''Katterburg'' čije je ograđeno lovno područje bilo ispunjeno [[fazan]]ima, [[patka]]ma, [[jelen]]ima i [[vepar|veprovima]], ali i egzotičnim pticama poput [[purica]] i [[paun]]ova. Tijekom sljedećeg stoljeća, za ovo područje ustalio se naziv ''Schonbrunn'', po [[arteški bunar|arteškom bunaru]] iz kojeg se crpila voda za dvor.
[[Datoteka:Canaletto (I) 059.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Canaletto]], ''Schönbrunn 1761.'']][[Datoteka:Palace and Gardens of Schönbrunn rough map 2008.gif|mini|240px|<center>Plan palače i vrtova Schönbrunna<br><small>za legendu pogledaj opis datoteke.</small>]]
Ovo lovno područje osobito je obožavala druga žena [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II.]], [[Eleonora Gonzaga]] koja je mnogo vremena provodila loveći tu. Ona je lovačkom ljetnikovcu dodala oranžeriju<ref>
[[Darien I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I., car Svetog Rimskog Carstva]], je koncem 17. stoljeća odlučio obnoviti dvorac i načiniti ga rezidencijom austrijskih careva. Arhitekti [[Johann Bernhard Fischer von Erlach]] i [[Nicolaus Pacassi]] zaslužni su za njegov dizajn i uređenje u stilu dekorativnog [[barok]]a. Francuski vrtni arhitekt Jean Trehet je 1695. godine oko palače zasadio [[francuski park]] s [[labirint]]om. Zajedno sa svojim vrtovima i prvim [[zoo]] vrtom na svijetu iz [[1752.]], palača je savršen primjer [[Gesamtkunstwerk]]a (sjedinjenja svih umjetnosti).
| |||