Federiko Benković: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
stilska dorada
Redak 2:
|ime = Federiko Benković
|period = [[barok]]
|slika = SaintFederico AndrewBencovich among(1677-1753) the(attributed Saintsto) Batholomew,- CarloA Borromeo,Hermit Lucy- and Apollonia 1710PD.19-161948 - Frederico Bencovich, Senonches,Fitzwilliam FranceMuseum.jpg
|veličina =
|opis = ''Pustinjak'', ulje na platnu, Fitzwilliam Museum, [[Cambridge]]
|rođenje = [[Dalmacija]], [[1667.]]
|smrt = [[Gorica]], [[8. lipnja]], [[1753.]]
Redak 11:
|utjecao = [[rokoko]]
|utjecali =
|djela = ''Žrtvovanje Isaka'', [[StrossmayerovaAbraham galerijažrtvuje starih majstora|Galerija StrossmayerIzaka]], [[Zagreb]], ''Blaženi Petar Gambacorta'' oltarna pala u crkvi Sv. Sebastijana, [[Venecija]]
}}
'''Federiko Benković''' ([[Dalmacija]], [[1667.]] - [[Gorica]], [[8. lipnja]] [[1753.]]), [[Italija|talijanski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok|barokni]] [[slikar]] i [[grafičar]] posljednji u nizu naših slavnih ''Schiavona''. Oko njegova imena, prezimena kao i mjesta rođenja postoje brojne nepoznanice. Neki ga navode i zovu ''Federico Bencovich'' ili ''Federico Bencovic'', ali po nekima je njegovo ime ''Federigo'' , ''Federighetto'', Ferighetto a prezime; ''Dalmatino'', ''Schiavon''.
Ono što je potpuno sigurno je to da je bio sa istočne strane [[Jadran|Jadrana]].
Njegovo rodno mjesto je nepoznanica, po nekim izvorima to bi mogao biti [[Omiš]], pa [[Šibenik]], ali i otok [[Brač]], po nekim indicijama [[Dubrovnik]], [[Venecija]] ili [[Verona]]?.
[[Šibenik]], ali i otok [[Brač]], po nekim indicijama [[Dubrovnik]], [[Venecija]] ili [[Verona]]?.
 
== Život i djelo ==
[[Datoteka:Saint Andrew among the Saints Batholomew, Carlo Borromeo, Lucy and Apollonia 1710-16 - Frederico Bencovich, Senonches, France.jpg|mini|lijevo|<center>''Sv. Andrija na križu okružen svecima'', 1710.-1716., ulje na platnu, župna crkva Notre-Dame de Senonches kraj [[Chartres]]a]]
== Život i djelo ==
[[Datoteka:Abraham s sacrifice of Isaac - Federico Bencovich.jpg|mini|<center>''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'', 1715., ulje na platnu, 220,7 × 165,3 cm, [[Strossmayerova galerija starih majstora]], [[Zagreb]]]]
 
'''Federico Bencovich''', kako se sam potpisivao, pripadao je bračkoj i hvarskoj plemićkoj obitelji, ali mjesto njegova rođenja nije utvrđeno ([[Omiš]], [[Šibenik]], [[Brač]], [[Verona]], [[Venecija]])<ref name=HE>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6942 Benković, Federiko], Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 9. 2021.</ref>. Slikarstvo je najprije učio u jednoj od brojnih [[Venecija|venecijanskih]] slikarskih botega, a to mu je omogućio njegov rođak Gaetano Benković - Orsino, [[Beč|bečki]] dvorski pjevač.
[[Datoteka:Abraham s sacrifice of Isaac - Federico Bencovich.jpg|mini|<center>''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'', 1715oko 1716., ulje na platnu, 220,7 × 165,3 cm, [[Strossmayerova galerija starih majstora]], [[Zagreb]]]]
'''Federico Bencovich''', kako se sam potpisivao, pripadao je bračkoj i hvarskoj plemićkoj obitelji, ali mjesto njegova rođenja nije utvrđeno ([[Omiš]], [[Šibenik]], [[Brač]], [[Verona]], [[Venecija]])<ref name=HE>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6942 Benković, Federiko], Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 9. 2021.</ref>. Slikarstvo je najprije učio u jednoj od brojnih [[Venecija|venecijanskih]] slikarskih botega, a to mu je omogućio njegov rođak Gaetano Benković - Orsino, [[Beč|bečki]] dvorski pjevač.
Od [[1695.]] uči u [[Bologna|Bologni]] kod slikara [[Carlo Cignani|Carla Cignania]]. Kao učenik mu pomaže kod oslikavanja [[freska|freski]] na kupoli katedrale u Forlìu.
 
Line 28 ⟶ 27:
Međutim u [[Venecija|Veneciji]] nema mjesta za njega, svađa se sa [[Giovanni Battista Piazzetta|Piazzettom]] (koji mu je izgleda bio izravni konkurent) i [[Giovanni Battista Tiepolo|G. B. Tiepolom]], tako da niti ima posla niti prijatelja među kolegama.
 
Zato se upućuje u [[Beč]] i [[austrija|austrijske]] zemlje. Tamo je bolje primljen i [[1715.]] god. postaje dvorskim slikarom princa ''Franza Lothara von Schönborna'' [[biskup|biskupa]] iz [[Bamberg|Bamberga]], za koga je slijedeće godine naslikao četiri velika ulja na platnu koja su trebala dopuniti njegovu galeriju u dvorcu u Pommersfeldenu: ''Apolon i Marsija'' (ovo djelo je nestalo), ''Hagara i Ismael u pustinji'', ''Žrtva Ifigenijina'' i ''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'' (potonja se vjerojatno može poistovjetiti sa slikom u Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu, a možda je njezina potonja inačica, zbog naglašena utjecaja G. B. Piazzette). Izvornost tih ponajboljih Benkovićevih slika očituje se u produhovljenim fizionomijama i izduženim likovima, u snažnim kontrastima svjetla i sjene, dramatičnosti pokreta, dijagonalno postavljenim likovima i u karakterističnoj skali boja u kojoj prevladavaju ljubičasti, modri, žućkasti, smeđi i rumeni tonovi.<ref name=HE/>. Slikanjem širokim i grubim (često nedovršenim) potezima kistom, kod oslikavanja pozadina i manje važnih detalja slike, uz njegovu vještu paletu tamnih i svijetlih tonova, njegova djela dobivala su dodatnu dramatičnost.
[[Datoteka:Federico Bencovich - The Vision of Blessed Pietro Gambacorti - Google Art Project.jpg|mini|lijevo|<center>''Blaženi Petar Gambacorta'', [[bakrorez]], oko [[1728.]], Pinacoteca Nazionale, [[Bologna]].]]
 
Nakon toga slika u [[Beč|Beču]], pa potom u [[Verona|Veroni]], a [[1724.]] boravio je i u [[Milano|Milanu]]. God. [[1726.]] napravio je jedno od svojih najljepših djela ''Blaženi Petar Gambacorti'', za venecijansku crkvu ''Sv. Sebastijana''. U [[Venecija|Veneciji]] tog vremena Benković nije imao narudžbi, pa ga opet zatičemo u Beču [[1730.]] god. gdje ga više cijene i ima posla.
 
Line 40 ⟶ 39:
Danas se zbog snažna kolorizma i znalačke uporabe boje, mistična ugođaja i produhovljenosti te dramatske osvijetljenosti smatra umjetnikom izrazite izvornosti u slikarstvu talijanskoga ''settecenta'' (18. st.)<ref name=HE/>. Benković, tvorac dramatičnog, izmučenog i ponekad bizarnog stila, ostaje među najvećim predstavnicima slikarstva 18. stoljeća u sjevernoj Italiji i srednjoj Europi, te je zaslužan što je svojim bečkim djelima dao snažan impuls za početak austrijskog i bavarskog rokoko slikarstva, koje predstavljaju prije svega [[Paul Troger]] i [[Franz Anton Maulbertsch]]<ref>Nicola Ivanoff, ''[http://www.treccani.it/enciclopedia/bencovich-federico-detto-il-federighetto-o-il-dalmatino_(Dizionario_Biografico) BENCOVICH, Federico, detto il Federighetto o il Dalmatino]'', u [https://it.wikipedia.org/wiki/Dizionario_biografico_degli_italiani Biografskom rječniku Talijana], knj. 8., [https://it.wikipedia.org/wiki/Istituto_dell%27Enciclopedia_Italiana Institut Talijanske enciklopedije], 1966. {{it}}</ref>.
 
== Kronološki popis djela ==
==Izvori==
[[File:Federiko Benković - Osvoboditev sv. Petra iz ječe.jpg|thumbnailmini|Benkovićeva slika <center>''Oslobođenje Sv. Petra iz zatvora'', [[Nacionalna galerija Slovenije]], [[Ljubljana]].]]
{{izvori}}
*Tomo, [[Feltre]], župna crkva, ''Bijeg u Egipat'', oko 1709.
* Kukuljević, ''Slovnik umjetnika jugoslavenskih'', Zagreb 1858.
* Bergantino, župna crkva, oltarna pala ''Gospa od karmela među svecima'', oko [[1710.]], često pripisivana i G. C. Crespiu
* Radoslav Tomić, ''Novi podaci o Federiku Benkoviću'', Kolo, 4., 1992., str. 404., 416.
* [[Senonches]], [[Francuska]], župna crkva, ''Raspeće Sv. Andrije i Sveci'', oko 1710-16
* Schneider, ''Uz Benkovićeve slike'', Hrvatska revija 1937.
* [[Zagreb]], [[Strossmayerova galerija starih majstora|Galerija Strossmayer]], Žrtvovanje''[[Abraham Isakažrtvuje Izaka]]'', oko 1715.-1720.
*Pommersfelden, Dvorac Weißenstein, ''Hagara i Ismail u pustinji''; ''Žrtvovanje Ifigenije'', oko 1715.
* Madone, [[Bergamo]], župna crkva, ''Hagara u pustinji''; ''Žrtvovanje Isaka'', oko [[1718.]]
* [[Venecija]], Museo Correr, ''Bijeg u Egipat'', crtež, oko 1720.
* Crema, crkva Sv. Trojstva: ''Ekstaza Sv. Franje Paulskog'', [[1724.]]
* [[München]], Pinacoteca, ''Herkul i Onfale'', oko [[1725.]]
* [[Stuttgart]], Staats-Galerie, ''Poklonstvo kraljeva'', oko 1725.
* [[Venecija]], oltarna pala u crkvi Sv. Sebastijana: ''Blaženi Petar Gambacorta'', oko 1726.
* [[Bologna]], Pinacoteca Nazionale, ''Blaženi Petar Gambacorta'', [[gravurabakrorez]], oko [[1728.]]
* [[Berlin]], Staatliche Museen, ''Bogorodica i sveci'', [[1730.]] – [[1735.]]
* [[Venecija]], Gallerie dell’Accademia, ''Autoportret'', oko 1735.
* Borgo San Giacomo, Verolanuova, [[Brescia]], crkva del Castello: ''Polaganje u grob'', oko [[1735.]]
*[[Sibinj]], [[Rumunjska]], Muzej Brukenthal, ''Sv Petar liječi oboljelog''; ''Sokratova dilema'', ulja, oko [[1740.]]
* [[Beč]], Albertina: ''Bijeg u Egipat'', ''Odmor na bijegu u Egipat''', oko 1745.; crteži: ; ''Ekstaza Sv. Franje Asiškog''; ''Smrt Sv. Benedikta''
* [[Omiš]], ''Sv. Franjo Paulski''
 
== Zanimljivosti ==
''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'', je monumentalna slika koju je Benković radio za dvorac ''Pommersfelden'' u [[Njemačka|Njemačkoj]], a danas se nalazi u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj Galeriji]] u Zagrebu. Čudesan je put prošla ova slika, došla preko [[Francuska|Francuske]] (iz dvorca je odnesena kao dio ratnoga plijena [[Napoleon|Napoleonovih]] vojnika) i [[Engleska|Engleske]] (kupljena je u aukcijskoj kući [[Sotheby]]), zahvaljujući ''Društvu prijatelja Strossmayerove galerije'', koje ju je godine [[1936.]] kupilo i napokon smjestilo u [[Zagreb]]. Sve do tog vremena, ova slika je pripisivana venecijanskom slikaru [[Giovanni Battista Piazzetta|Piazzetti]].
 
== Djela ==
[[File:Federiko Benković - Osvoboditev sv. Petra iz ječe.jpg|thumbnail|Benkovićeva slika ''Oslobođenje Sv. Petra iz zatvora'']]
*Bergantino, župna crkva, oltarna pala ''Gospa od karmela među svecima'', oko [[1710.]], često pripisivana i G. C. Crespiu
*[[Zagreb]],[[Strossmayerova galerija starih majstora|Galerija Strossmayer]], Žrtvovanje Isaka, oko 1720.
*[[Berlin]], Staatliche Museen, ''Bogorodica i sveci'', [[1730.]] – [[1735.]]
*[[Bologna]], Pinacoteca Nazionale, ''Blaženi Petar Gambacorta'', [[gravura]], oko [[1728.]]
*Borgo San Giacomo, Verolanuova, [[Brescia]], crkva del Castello: ''Polaganje u grob'', oko [[1735.]]
*Crema, crkva Sv. Trojstva: ''Ekstaza Sv. Franje Paulskog'', [[1724.]]
*Madone, [[Bergamo]], župna crkva, ''Hagara u pustinji''; ''Žrtvovanje Isaka'', oko [[1718.]]
*[[München]], Pinacoteca, ''Herkul i Onfale'', oko [[1725.]]
*Pommersfelden, Dvorac Weißenstein, ''Hagara i Ismail u pustinji''; ''Žrtvovanje Ifigenije'', oko 1715.
*Senonches, [[Francuska]], župna crkva, ''Raspeće Sv. Andrije i Sveci'', oko 1710-16
*[[Sibinj]], [[Rumunjska]], Muzej Brukenthal, ''Sv Petar liječi oboljelog''; ''Sokratova dilema'', ulja, oko [[1740.]]
*[[Stuttgart]], Staats-Galerie, ''Poklonstvo kraljeva'', oko 1725.
*Tomo, Feltre, župna crkva, ''Bijeg u Egipat'', oko 1709.
*[[Venecija]], oltarna pala u crkvi Sv. Sebastijana: ''Blaženi Petar Gambacorta'', oko 1726.
*[[Venecija]], Gallerie dell’Accademia, ''Autoportret'', oko 1735.
*[[Venecija]], Museo Correr, ''Bijeg u Egipat'', crtež, oko 1720.
*[[Beč]], Albertina: ''Bijeg u Egipat'', ''Odmor na bijegu u Egipat''', oko 1745.; crteži: ; ''Ekstaza Sv. Franje Asiškog''; ''Smrt Sv. Benedikta''
*[[Omiš]], ''Sv. Franjo Paulski''
 
== Bibliografija ==
*Zanetti,Descrizione della citta di Venezia, [[Venecija]] [[1733.]]
 
*[[Ivan Kukuljević Sakcinski|Kukuljević]], Slovnik umjetnikah jugoslavenskih, [[Zagreb]] [[1858.]]
*[[Artur Schneider|Schneider]],Uz Benkovićeve slike, Hrvatska revija [[1937.]]
*[[Kruno Prijatelj]], Benković, [[Zagreb]] [[1952.]]
*Enciklopedija Likovnih Umjetnosti, Leksikografski zavod FNRJ, I svezak, str. 328 - 329, [[Zagreb]] [[1960.]]
*Zanetti,Descrizione della citta di Venezia,[[Venecija]] [[1733.]]
*Zanetti,Della pittura veneziana,[[Venecija]] [[1771.]]
*Moschini,Guida per la citta di Venezia,[[Venecija]] [[1815.]]
*Nagler,Neues allgemeines Kunstlerlexikon,[[Linz]] [[1835.]]
*Tschischka,Kunst und Altertum in dem osterreicheschem Kaisertum,1836.
*[[Ivan Kukuljević Sakcinski|Kukuljević]], ''Slovnik umjetnikaumjetnikah jugoslavenskih'', [[Zagreb]] [[1858.]]
*Stix-Frulich Bum,Die Zeichnungen der venezianischen Schule, [[Beč|Wien]] [[1926.]]
*Fischer,Kuhrfurst Lotar Franz von Schonborn und seine Gemaldegalerie,[[Bamberg]] 1937.
*Donati,Federico Bencovich detto "Ferigheto Dalmatino", Archivo storico per la Dalmazia IV,21,1927.
*Palucchini,Federico Bencovich,Rivista d'Arte III,1932.
*Palucchini,Profilo di Federico Bencovich,La critica d'arte I, 1936.
*Fischer,Kuhrfurst Lotar Franz von Schonborn und seine Gemaldegalerie,[[Bamberg]] 1937.
*Roberto Longhi, ''Un ignoto corrispondente del Lanzi sulla Galleria di Pommersfelden'', in «Paragone», III, 1950.
*[[Artur Schneider|Schneider]], ''Uz Benkovićeve slike'', Hrvatska revija [[1937.]]
*[[Kruno Prijatelj]], Benković, [[Zagreb]] [[1952.]]
*Enciklopedija Likovnih Umjetnosti, Leksikografski zavod FNRJ, I svezak, str. 328. - 329., [[Zagreb]] [[1960.]]
* Radoslav Tomić, ''Novi podaci o Federiku Benkoviću'', Kolo, 4., 1992., str. 404., i 416.
*Rodolfo Pallucchini, ''La pittura veneta'', [[Milano]], 1995.
 
==Izvori==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Federiko Benković}}
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Benković, Federiko}}