Federiko Benković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
stilska dorada |
|||
Redak 2:
|ime = Federiko Benković
|period = [[barok]]
|slika =
|veličina =
|opis = ''Pustinjak'', ulje na platnu, Fitzwilliam Museum, [[Cambridge]]
|rođenje = [[Dalmacija]], [[1667.]]
|smrt = [[Gorica]], [[8. lipnja]], [[1753.]]
Redak 11:
|utjecao = [[rokoko]]
|utjecali =
|djela = ''
}}
'''Federiko Benković''' ([[Dalmacija]], [[1667.]] - [[Gorica]], [[8. lipnja]] [[1753.]]), [[Italija|talijanski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok|barokni]] [[slikar]] i [[grafičar]] posljednji u nizu naših slavnih ''Schiavona''. Oko njegova imena, prezimena kao i mjesta rođenja postoje brojne nepoznanice. Neki ga navode i zovu ''Federico Bencovich'' ili ''Federico Bencovic'', ali po nekima je njegovo ime ''Federigo'' , ''Federighetto'', Ferighetto a prezime; ''Dalmatino'', ''Schiavon''.
Ono što je potpuno sigurno je to da je bio sa istočne strane [[Jadran|Jadrana]].
Njegovo rodno mjesto je nepoznanica, po nekim izvorima to bi mogao biti [[Omiš]], pa [[Šibenik]], ali i otok [[Brač]], po nekim indicijama [[Dubrovnik]], [[Venecija]] ili [[Verona]]?.
== Život i djelo ==▼
[[Datoteka:Saint Andrew among the Saints Batholomew, Carlo Borromeo, Lucy and Apollonia 1710-16 - Frederico Bencovich, Senonches, France.jpg|mini|lijevo|<center>''Sv. Andrija na križu okružen svecima'', 1710.-1716., ulje na platnu, župna crkva Notre-Dame de Senonches kraj [[Chartres]]a]]
▲== Život i djelo ==
[[Datoteka:Abraham s sacrifice of Isaac - Federico Bencovich.jpg|mini|<center>''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'', 1715., ulje na platnu, 220,7 × 165,3 cm, [[Strossmayerova galerija starih majstora]], [[Zagreb]]]]▼
'''Federico Bencovich''', kako se sam potpisivao, pripadao je bračkoj i hvarskoj plemićkoj obitelji, ali mjesto njegova rođenja nije utvrđeno ([[Omiš]], [[Šibenik]], [[Brač]], [[Verona]], [[Venecija]])<ref name=HE>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6942 Benković, Federiko], Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 9. 2021.</ref>. Slikarstvo je najprije učio u jednoj od brojnih [[Venecija|venecijanskih]] slikarskih botega, a to mu je omogućio njegov rođak Gaetano Benković - Orsino, [[Beč|bečki]] dvorski pjevač.▼
▲[[Datoteka:Abraham s sacrifice of Isaac - Federico Bencovich.jpg|mini|<center>''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'',
▲'''Federico Bencovich''', kako se sam potpisivao, pripadao je bračkoj i hvarskoj plemićkoj obitelji, ali mjesto njegova rođenja nije utvrđeno
Od [[1695.]] uči u [[Bologna|Bologni]] kod slikara [[Carlo Cignani|Carla Cignania]]. Kao učenik mu pomaže kod oslikavanja [[freska|freski]] na kupoli katedrale u Forlìu.
Line 28 ⟶ 27:
Međutim u [[Venecija|Veneciji]] nema mjesta za njega, svađa se sa [[Giovanni Battista Piazzetta|Piazzettom]] (koji mu je izgleda bio izravni konkurent) i [[Giovanni Battista Tiepolo|G. B. Tiepolom]], tako da niti ima posla niti prijatelja među kolegama.
Zato se upućuje u [[Beč]] i [[austrija|austrijske]] zemlje. Tamo je bolje primljen i [[1715.]] god. postaje dvorskim slikarom princa ''Franza Lothara von Schönborna'' [[biskup|biskupa]] iz [[Bamberg|Bamberga]], za koga je slijedeće godine naslikao četiri velika ulja na platnu koja su trebala dopuniti njegovu galeriju u dvorcu u Pommersfeldenu: ''Apolon i Marsija'' (ovo djelo je nestalo), ''Hagara i Ismael u pustinji'', ''Žrtva Ifigenijina'' i ''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'' (potonja se vjerojatno može poistovjetiti sa slikom u Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu, a možda je njezina potonja inačica, zbog naglašena utjecaja G. B. Piazzette). Izvornost tih ponajboljih Benkovićevih slika očituje se u produhovljenim fizionomijama i izduženim likovima, u snažnim kontrastima svjetla i sjene, dramatičnosti pokreta, dijagonalno postavljenim likovima i u karakterističnoj skali boja u kojoj prevladavaju ljubičasti, modri, žućkasti, smeđi i rumeni tonovi
[[Datoteka:Federico Bencovich - The Vision of Blessed Pietro Gambacorti - Google Art Project.jpg|mini|lijevo|<center>''Blaženi Petar Gambacorta'', [[bakrorez]], oko [[1728.]], Pinacoteca Nazionale, [[Bologna]].]]
Nakon toga slika u [[Beč|Beču]], pa potom u [[Verona|Veroni]], a [[1724.]] boravio je i u [[Milano|Milanu]]. God. [[1726.]] napravio je jedno od svojih najljepših djela ''Blaženi Petar Gambacorti'', za venecijansku crkvu ''Sv. Sebastijana''. U [[Venecija|Veneciji]] tog vremena Benković nije imao narudžbi, pa ga opet zatičemo u Beču [[1730.]] god. gdje ga više cijene i ima posla.
Line 40 ⟶ 39:
Danas se zbog snažna kolorizma i znalačke uporabe boje, mistična ugođaja i produhovljenosti te dramatske osvijetljenosti smatra umjetnikom izrazite izvornosti u slikarstvu talijanskoga ''settecenta'' (18. st.)<ref name=HE/>. Benković, tvorac dramatičnog, izmučenog i ponekad bizarnog stila, ostaje među najvećim predstavnicima slikarstva 18. stoljeća u sjevernoj Italiji i srednjoj Europi, te je zaslužan što je svojim bečkim djelima dao snažan impuls za početak austrijskog i bavarskog rokoko slikarstva, koje predstavljaju prije svega [[Paul Troger]] i [[Franz Anton Maulbertsch]]<ref>Nicola Ivanoff, ''[http://www.treccani.it/enciclopedia/bencovich-federico-detto-il-federighetto-o-il-dalmatino_(Dizionario_Biografico) BENCOVICH, Federico, detto il Federighetto o il Dalmatino]'', u [https://it.wikipedia.org/wiki/Dizionario_biografico_degli_italiani Biografskom rječniku Talijana], knj. 8., [https://it.wikipedia.org/wiki/Istituto_dell%27Enciclopedia_Italiana Institut Talijanske enciklopedije], 1966. {{it}}</ref>.
== Kronološki popis djela ==
==Izvori==▼
[[File:Federiko Benković - Osvoboditev sv. Petra iz ječe.jpg|
{{izvori}}▼
* Kukuljević, ''Slovnik umjetnika jugoslavenskih'', Zagreb 1858.▼
* Bergantino, župna crkva, oltarna pala ''Gospa od karmela među svecima'', oko [[1710.]], često pripisivana i G. C. Crespiu▼
* Radoslav Tomić, ''Novi podaci o Federiku Benkoviću'', Kolo, 4., 1992., str. 404., 416.▼
* [[Senonches]], [[Francuska]], župna crkva, ''Raspeće Sv. Andrije i Sveci'', oko 1710-16▼
* Schneider, ''Uz Benkovićeve slike'', Hrvatska revija 1937.▼
* [[Zagreb]], [[Strossmayerova galerija starih majstora|Galerija Strossmayer]],
*Pommersfelden, Dvorac Weißenstein, ''Hagara i Ismail u pustinji''; ''Žrtvovanje Ifigenije'', oko 1715. ▼
* Madone, [[Bergamo]], župna crkva, ''Hagara u pustinji''; ''Žrtvovanje Isaka'', oko [[1718.]] ▼
* Crema, crkva Sv. Trojstva: ''Ekstaza Sv. Franje Paulskog'', [[1724.]] ▼
* [[München]], Pinacoteca, ''Herkul i Onfale'', oko [[1725.]] ▼
* [[Stuttgart]], Staats-Galerie, ''Poklonstvo kraljeva'', oko 1725.▼
* [[Venecija]], oltarna pala u crkvi Sv. Sebastijana: ''Blaženi Petar Gambacorta'', oko 1726.▼
* [[Bologna]], Pinacoteca Nazionale, ''Blaženi Petar Gambacorta'', [[
* [[Berlin]], Staatliche Museen, ''Bogorodica i sveci'', [[1730.]] – [[1735.]]▼
* [[Venecija]], Gallerie dell’Accademia, ''Autoportret'', oko 1735.▼
* Borgo San Giacomo, Verolanuova, [[Brescia]], crkva del Castello: ''Polaganje u grob'', oko [[1735.]] ▼
*[[Sibinj]], [[Rumunjska]], Muzej Brukenthal, ''Sv Petar liječi oboljelog''; ''Sokratova dilema'', ulja, oko [[1740.]]▼
* [[Beč]], Albertina: ''Bijeg u Egipat'', ''Odmor na bijegu u Egipat''', oko 1745.; crteži: ; ''Ekstaza Sv. Franje Asiškog''; ''Smrt Sv. Benedikta''▼
* [[Omiš]], ''Sv. Franjo Paulski''▼
== Zanimljivosti ==
''[[Abraham žrtvuje Izaka]]'', je monumentalna slika koju je Benković radio za dvorac ''Pommersfelden'' u [[Njemačka|Njemačkoj]], a danas se nalazi u [[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj Galeriji]] u Zagrebu. Čudesan je put prošla ova slika, došla preko [[Francuska|Francuske]] (iz dvorca je odnesena kao dio ratnoga plijena [[Napoleon|Napoleonovih]] vojnika) i [[Engleska|Engleske]] (kupljena je u aukcijskoj kući [[Sotheby]]), zahvaljujući ''Društvu prijatelja Strossmayerove galerije'', koje ju je godine [[1936.]] kupilo i napokon smjestilo u [[Zagreb]]. Sve do tog vremena, ova slika je pripisivana venecijanskom slikaru [[Giovanni Battista Piazzetta|Piazzetti]].
▲[[File:Federiko Benković - Osvoboditev sv. Petra iz ječe.jpg|thumbnail|Benkovićeva slika ''Oslobođenje Sv. Petra iz zatvora'']]
▲*Bergantino, župna crkva, oltarna pala ''Gospa od karmela među svecima'', oko [[1710.]], često pripisivana i G. C. Crespiu
▲*[[Zagreb]],[[Strossmayerova galerija starih majstora|Galerija Strossmayer]], Žrtvovanje Isaka, oko 1720.
▲*[[Berlin]], Staatliche Museen, ''Bogorodica i sveci'', [[1730.]] – [[1735.]]
▲*[[Bologna]], Pinacoteca Nazionale, ''Blaženi Petar Gambacorta'', [[gravura]], oko [[1728.]]
▲*Borgo San Giacomo, Verolanuova, [[Brescia]], crkva del Castello: ''Polaganje u grob'', oko [[1735.]]
▲*Crema, crkva Sv. Trojstva: ''Ekstaza Sv. Franje Paulskog'', [[1724.]]
▲*Madone, [[Bergamo]], župna crkva, ''Hagara u pustinji''; ''Žrtvovanje Isaka'', oko [[1718.]]
▲*[[München]], Pinacoteca, ''Herkul i Onfale'', oko [[1725.]]
▲*Pommersfelden, Dvorac Weißenstein, ''Hagara i Ismail u pustinji''; ''Žrtvovanje Ifigenije'', oko 1715.
▲*Senonches, [[Francuska]], župna crkva, ''Raspeće Sv. Andrije i Sveci'', oko 1710-16
▲*[[Sibinj]], [[Rumunjska]], Muzej Brukenthal, ''Sv Petar liječi oboljelog''; ''Sokratova dilema'', ulja, oko [[1740.]]
▲*[[Stuttgart]], Staats-Galerie, ''Poklonstvo kraljeva'', oko 1725.
▲*Tomo, Feltre, župna crkva, ''Bijeg u Egipat'', oko 1709.
▲*[[Venecija]], oltarna pala u crkvi Sv. Sebastijana: ''Blaženi Petar Gambacorta'', oko 1726.
▲*[[Venecija]], Gallerie dell’Accademia, ''Autoportret'', oko 1735.
▲*[[Venecija]], Museo Correr, ''Bijeg u Egipat'', crtež, oko 1720.
▲*[[Beč]], Albertina: ''Bijeg u Egipat'', ''Odmor na bijegu u Egipat''', oko 1745.; crteži: ; ''Ekstaza Sv. Franje Asiškog''; ''Smrt Sv. Benedikta''
▲*[[Omiš]], ''Sv. Franjo Paulski''
== Bibliografija ==
*Zanetti,Descrizione della citta di Venezia, [[Venecija]] [[1733.]]▼
*[[Kruno Prijatelj]], Benković, [[Zagreb]] [[1952.]]▼
*Enciklopedija Likovnih Umjetnosti, Leksikografski zavod FNRJ, I svezak, str. 328 - 329, [[Zagreb]] [[1960.]]▼
▲*Zanetti,Descrizione della citta di Venezia,[[Venecija]] [[1733.]]
*Zanetti,Della pittura veneziana,[[Venecija]] [[1771.]]
*Moschini,Guida per la citta di Venezia,[[Venecija]] [[1815.]]
*Nagler,Neues allgemeines Kunstlerlexikon,[[Linz]] [[1835.]]
*Tschischka,Kunst und Altertum in dem osterreicheschem Kaisertum,1836.
▲*[[Ivan Kukuljević Sakcinski|Kukuljević]],
*Stix-Frulich Bum,Die Zeichnungen der venezianischen Schule, [[Beč|Wien]] [[1926.]]
*Fischer,Kuhrfurst Lotar Franz von Schonborn und seine Gemaldegalerie,[[Bamberg]] 1937.▼
*Donati,Federico Bencovich detto "Ferigheto Dalmatino", Archivo storico per la Dalmazia IV,21,1927.
*Palucchini,Federico Bencovich,Rivista d'Arte III,1932.
*Palucchini,Profilo di Federico Bencovich,La critica d'arte I, 1936.
▲*Fischer,Kuhrfurst Lotar Franz von Schonborn und seine Gemaldegalerie,[[Bamberg]] 1937.
▲*[[Kruno Prijatelj]], Benković, [[Zagreb]] [[1952.]]
▲*Enciklopedija Likovnih Umjetnosti, Leksikografski zavod FNRJ, I svezak, str. 328. - 329., [[Zagreb]] [[1960.]]
*Rodolfo Pallucchini, ''La pittura veneta'', [[Milano]], 1995.
▲==Izvori==
{{commonscat|Federiko Benković}}
▲{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Benković, Federiko}}
|