Stjepan Držislav: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dsm |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 38:
}}
'''Stjepan Držislav''', [[hrvatska|hrvatski]] kralj iz dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]], sin [[kralj]]a Mihajla [[Krešimir II.|Krešimira II.]] i [[kralj]]ice [[Jelena Slavna|Jelene]]. Vladao je od [[969.]] do [[996.]]<ref>Detling, Samaržija: ''Koraci kroz vrijeme II'', udžbenik povijesti za II. razred gimnazije; Školska knjiga, Zagreb, 2008.</ref>/[[997.]] godine.<ref>Goldstein: ''Hrvatska povijest''; ''Kolekcija knjiga POVIJEST Jutarnjeg lista'', svezak 21</ref> godine. Bio je u dobrim prijateljskim odnosima s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]] i njegov saveznik u 40-godišnjem ratu s [[Samuilovo carstvo|makedonskim (zapadnobugarskim)]] carem Samuilom.
==Vladavina==
Redak 48:
Samuilo je tijekom ratova progonio i neke svoje rođake koji su često spas tražili upravo u Hrvatskoj. Kralj Držislav ih je gostoljubivo primao i njih 14 nastanio u podgrađu grada Klisa. Kako su ovi bjegunci pripadali rimokatoličkoj crkvi, po savjetu splitskoga nadbiskupa Martina, skupili su 994. god. novce za izgradnju crkve sv. Mihajla u Solinu.<ref>Rački: ''Documenta'', str. 23. i 24.</ref>
S ciljem da što više učvrsti savezničke odnose, [[Bazilije II.]] je ustupio Stjepanu Držislavu na upravu dalmatinske gradove i otoke (kao nekad [[Tomislav]]u). Samom Držislavu, Bizant je priznao kraljevski naslov i obdario ga kraljevskim znakovima: [[kruna|krunom]], [[žezlo]]m, plaštem i zlatnom jabukom, te ga je odlikovao titulom carskog "eparha i patricija"<ref>Thomas archidiaconus: ''»Historia Salonitana«'', caput 13.</ref>. Stoga se Držislava smatra prvim hrvatskim okrunjenim [[kralj]]em, a tom je prigodom Držislav uzeo ime Stjepan koje znači ''ovjenčani'', odnosno ''okrunjeni''.
Dugi mir u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] između Hrvata i [[Mletačka republika|Mlečana]] omogućio je razvoj trgovine na moru. Međutim Mlečani koji su najviše profitirali tom trgovinom, nakon što su uspostavili dobre odnose s Bizantom i njemačko-rimskim carstvom, odlučili su prestati plaćati "uobičajeni danak" ("solitus census") [[Hrvati]]ma i Neretvanima, što je dovelo do novih sukoba na moru.
Kralj Stjepan Držislav umro je god. [[996.]]<ref>Detling, Samaržija: ''Koraci kroz vrijeme II'', udžbenik povijesti za II. razred gimnazije; Školska knjiga, Zagreb, 2008.</ref>/[[997.]]<ref>Goldstein: ''Hrvatska povijest''; ''Kolekcija knjiga POVIJEST Jutarnjeg lista'', svezak 21</ref> godine, a za sobom je ostavio tri sina; [[Svetoslav Suronja|Svetoslava Suronju]], [[Krešimir III.|Krešimira]] i [[Gojslav I.|Gojslava]].
===Legenda o nastanku hrvatskog grba===
| |||