Monarhija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
par sitnica |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
[[Datoteka:Monarchies of the world.PNG|mini|desno|300px|Monarhije su označene plavo]]
'''Monarhija''' (preko [[francuski|francuskog]] ''monarchie'' iz [[grčki|grčkog]] monarchia
U monarhiji je [[poglavar države|poglavar]] fizička osoba koja po pravilu to postaje nasljeđem i doživotno vrši svoju funkciju. Nazivi za takve državne poglavare su: [[car]], [[kralj]], [[sultan]], [[šah (titula)|šah]], [[knez]], [[vojvoda]], [[poglavica]] i [[emir]]. Međutim, u povijesti je bilo i izbornih monarhija.
Redak 18:
== Izborna i nasljedna monarhija ==
[[Izborna monarhija]] (sa često ograničenim brojem kandidata i izbornog područja) se čini starijim oblikom od [[nasljedna monarhija|nasljedne monarhije]] koja je uspjela smanjiti opasnost građanskog rata kod utvrđivanja nasljednika. Izborne monarhije su do svog kraja bile [[Poljska]] i [[Sveto Rimsko Carstvo]]
Do dolaska [[kršćanstvo|kršćanstva]] u [[Europa|Europu]] su ovdje uglavnom bile izborne monarhije. Različita plemena imala su svoje [[poglavica|poglavice]] koji su u pravilu potjecali iz snažnih i utjecajnih [[obiteljski klan|obiteljskih klanova]], ali nisu poznavali [[nasljedno pravo]]. Nakon smrti jednog poglavice, novi je bio biran uz određeni ritual, ili bi ga jednostavno proglasili. Neka plemena su samo za određeni rat ili pljačkaški pohod birala [[knez]]a
To je bilo razdoblje prije [[feudalizam|feudalizma]] i imalo je dijelom odlike [[demokracija|demokracije]]. To je prestalo s kršćanstvom. Kad je car [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] [[Konstantin Veliki]] [[313.]] godine kršćanstvo proglasio jednakopravnim s drugim religijama a kasnije i sam prešao na kršćanstvo, počelo je savezništvo između kršćanskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je legitimirala apsolutnu vlast vladara i nasljedno pravo idejom da je netko "vladar po Božjoj milosti". Kao protuuslugu, crkva si je osigurala privilegirani položaj i sudjelovanje u vlasti, i to je ostalo u većini država sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]
Europom tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] sve više prevladavaju nasljedne monarhije: Monarh je na čelu sklopa manje-više homogenog vladajućeg područja koje onda u obliku [[leno|lena]] dijeli svojim pristašama. Taj feudalni sistem tvori podlogu upravljanja i vojačenja u područjima kojim vlada monarh, ali trpi zbog sve većih zahtjeva vlastele da im lena pređu u vlasništvo s pravom nasljeđivanja kako bi onda oni sa svoje strane mogli dalje ta lena dijeliti svojim sljedbenicima. Do pojave ranih oblika modernih država europski monarh je praktično sve više gubio stvarnu vlast u korist tako formirane feudalne [[vlastela|vlasele]]
Redak 30:
S nastajanjem modernih država, u Europi novog vremena oblikovale su se tri oblika monarhija:
'''Apsolutistička monarhija''': U tom obliku monarh polaže pravo na isključivu osobnu vlast nad svim poslovima države, a vlastela sve više gubi svoje položaje u feudalnom sistemu u zamjenu za privilegije u državnoj upravi i vojsci. Najpoznatiji primjer takvih pretenzija na apsolutnu vlast monarha je izjava Kralja sunca [[Luj XIV.|Luja XIV]]
'''Ustavna monarhija''': U ovom obliku monarhije vlast monarha više nije apsolutna (neograničena) nego ju utvrđuje [[ustav]]. Ali ipak, vladu ne određuju narodni predtavnici nego i dalje imenuje monarh. Primjer takve monarhije bilo je [[Njemačko Carstvo]] od [[1871.]] do [[1918.]], odnosno i danas Vojvodstvo [[Lihtenštajn]].
'''Parlamentarna monarhija''': Parlamentarna monarhija je podoblik ustavne u kojoj monarh osim ustavnih ograničenja zapravo uopće više ne sudjeluje u državnim poslovima (osim rijetkih iznimaka)
== Zanimljivosti ==
| |||