Soninke jezik: razlika između inačica

'''Soninke jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=snk snk]; ostali nazivi: marka, maraka, sarakole, sarakule, sarawule, serahuli, silabe, toubakai, wakore, gadyaga, aswanik, diawara, sarahole, sarahuli, walpre), značajan jezik skupine [[mande jezici|mande]], kojim govori oko 1.250.000 ljudi u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. Većina od 700.000 govornika živi u [[Mali]]ju (1991.), ostali u [[Senegal]]u 250.000 (LeClerc 2007.), [[gambija|Gambiji]] 156.000 (2006.), [[Mauritanija|Mauritaniji]] 39.000 (2006.), Gvineji Bisau 5000 (LeClerc 2005.)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=snk Ethnologue (16th)]</ref>.

Jezik soninke jedini je predstavnimpredstavnik istoimene podskupine, šire skupine [[Soninke-Boso jezici|soninke-boso]]. Ima nekoliko dijalekata: azer (adjer, aser) [snk-aze], kinbakka [snk-kin], xenqenna [snk-xen], gadyaga [snk-gad].

Nacionalni jezik u malijuMaliju, jeanjedan od službenih u Senegalu. Svoj jezik nazivaju soninkanxaane. Za njega postoji i naziv marka, ali nije isto što i Marka [rkm] iz [[Burkina Faso|Burkine Faso]] koji pripada skupini Manding.

Soninke se etnički sastoje od 3 glavne skupine Marka, Nono i Aser , a majvažnijanajvažnija plemena su Sisse, Drame, Sylla i Kante<ref>[http://www.joshuaproject.net/people-profile.php?peo3=14996&rog3=GA Soninke]</ref>.

Skupina [[Diawara]] koja živi među Soninkama govori njihovim dijalektom, ali etnički sebe smatraju različitima od Soninki. Diaware žive kao pastiri na masivu Soninke u selima od po neklikonekoliko stotina ljudi svako. Njihovo ime jedan je od alternativnih naziva za jezik soninke.<ref>[http://books.google.hr/books?id=oOMNAAAAQAAJ&pg=PA343&lpg=PA343&dq=Diawara+sarakole&source=bl&ots=8f0-xJfMVh&sig=kgYuJa0PZpw6zcj3LbLB2OHWPLA&hl=hr&sa=X&ei=2kj4TraRM4jktQa93sDiBg&ved=0CCYQ6AEwATgK#v=onepage&q=Diawara%20sarakole&f=false W. B. Morgan & J. C. Pugh]</ref>