Essekerski govor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis |
|||
Redak 20:
Razlika u izgovoru [[suglasnici|suglasnika]] između esekerskog narječja i hrvatskog jezika najveća je kod glasova predstavljenih slovom '''h''' koje u esekerskom označuje sljedeća tri glasa:
* ['''h'''] na početku riječi ili sloga pred samoglasnikom (tzv. Hauchlaut). Sličan je hrvatskom glasu [h], ali je znatno slabiji, jedva se čuje: ''hajt'' ,danas‘, ''hobm'' ,imati‘, ''hulc'' ,drva‘, ''kvounhajt'' ,navika‘.
* ['''X'''] iza a, o, u, au, ou (tzv. Achlaut). I on je sličan hrvatskom [h], samo je znatno jači: ''ah''
* ['''ç'''] iza e, i, ai, aj, l, n, r (tzv. Ichlaut). Jezik se nalazi u položaju za izgovor glasa [i] ili [j], a izgovori se [h]: ''heht'' ,štuka‘, ''ih'' ,ja‘, ''raih'' ,bogat‘, ''solhi'' ,takvi‘, ''monhi'' ,neki‘, ''tuarh'' ,kroz‘.
Dalja razlika postoji u izgovoru glasa [k] koji je u esekerskom pred samoglasnikom često [[aspiracija|aspiriran]], npr. ''kouhn'' [khouxn] ,kuhati‘, ''kairotn'' [’khairo:tn] ,udati se, oženiti se‘. Esekersko [r] se u usporedbi s hrvatskim [r] odlikuje manjim brojem vibracija i slabijeg je intenziteta: ''reidn'' [re:idn] ,govoriti‘, ''ondare'' ,drugi‘. Skup slova '''ng''' predstavlja nazalni glas [ŋ]: ''jung'' [juŋ]; vrlo je sličan glasu koji se čuje u hrvatskim riječima ''bitanga'', ''mangup'' te ispred [k] u riječima ''banka'', ''Anka'', ''Ranka''.
Redak 42:
==== Semantičko posuđivanje====
U slučaju semantičkog posuđivanja govornik dodaje postojećoj esekerskoj riječi značenje semantički opsežnijeg hrvatskog ekvivalenta. Potvrde za ovaj tip posuđivanja nalaze se samo u tekstovima nastalim krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Uzrok tomu valja tražiti u činjenici da su ti tekstovi nastali u vrijeme kad već pedesetak godina ne postoje nikakvi preduvjeti za normalno funkcioniranje esekerskog narječja tako da ono i kod onih koji su se njime nekada služili sve više gubi od svoje izvornosti i sve jače potpada pod utjecaj hrvatskog govornog jezika. U njima se, primjerice, esekereskoj odnosnoj zamjenici ''vos'' dodaje značenje hrvatskog subjunktora ''što'' za slučajeve kad bi u esekerskom narječju trebalo upotrijebiti ''tas'' (''Ih pin sea štolc trauf, vos ih sou a grousn jega kent hop''. ,Veoma se ponosim time što sam poznavao tako velikog lovca‘) a subjunktoru ''ols tas'' koji inače znači ,nego da‘ ili
====Promjene u glagolskoj valenciji====
Redak 48:
==Tragovi mađarskog jezika==
Pri oslovljavanju starijih osoba esekerski govornici koriste mađarske riječi ''neni'' za ženske i ''bači'' za muške osobe: ''Katineni'' ,teta Kata‘, ''šlahtlabači'' ,čika mesar‘, a uzvikom ''joj istenem'' (< hr. ''joj'' + mađ. ''istenem'' , moj Bože’ izražavaju čuđenje ili daju svom izričaju jaču ekspresivnost (''Tos izjo koaniks, joj ištenem, vos hobi eašt mid majn goutselign Tonči auskštondn!''
== Publikacije na esekerskom narječju==
| |||