Ivan Broz: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8 |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Ivan_Broz.jpg|minijatura|'''Ivan Broz''']]
[[Slika:Ivan Broz, Hrvatski pravopis, 1892..JPG|mini|lijevo|Ivan Broz, Hrvatski pravopis, 1892.]]▼
'''Ivan Broz''' ([[Klanjec]], [[21. siječnja]] [[1852.]] – [[Zagreb]], [[25. prosinca]] [[1893.]]) hrvatski je [[jezikoslovac]] i [[književni povjesničar]].<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=nadanasnjidan&tx_ttnews%5Btt_news%5D=57729&cHash=8c4a9f0d7d Umro Ivan Broz]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 25. prosinca 2012., pristupljeno 20. ožujka 2013.</ref>▼
▲'''Ivan Broz''' ([[Klanjec]], [[21. siječnja]] [[1852.]] – [[Zagreb]], [[25. prosinca]] [[1893.]]),
==Životopis==▼
▲== Životopis ==
Osnovnu školu polazio je u Klanjcu i [[Varaždin]]u, gimnaziju u [[Karlovac|Karlovcu]], [[Požega|Požegi]] i [[Zagreb]]u gdje je maturirao u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] 1872. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 916., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> U [[Innsbruck]]u započeo studij [[Teologija|teologije]], ali ga je napustio i na novootvorenome Hrvatskome sveučilištu u Zagrebu studirao [[hrvatski jezik]], [[Povijest Hrvatske|povijest]] i [[zemljopis]]. Bijaše namjesnim učiteljem u Zagrebu, te pravim učiteljem na gimnazijama u [[Osijek]]u, Požegi i u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu gdje je radio od 1884. do 1893. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 893., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Doktorirao je [[1888.]], u [[Beč]]u kod [[Vatroslav Jagić|Jagića]] slušao slavistiku, te otišao na studijsko putovanje u [[Bosna i Hercegovina|Hercegovinu]] i južnohrvatske krajeve, kada se i razbolio, što je bilo uzrokom njegove prerane smrti.▼
▲[[
▲Ivan Broz rođen je u Klanjcu 1852. godine. Osnovnu školu polazio je u Klanjcu (tri razreda) i [[Varaždin]]u (četvrti razred), gimnaziju u [[Karlovac|Karlovcu]] (1864–1866.),<ref name="hbl">[https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2894 Broz, Ivan], [[Zlatko Vince]] (1989.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 20. listopada 2021.</ref> [[Požega|Požegi]] i [[Zagreb]]u gdje je maturirao u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] 1872. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 916., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> U [[Innsbruck]]u započeo je studij [[Teologija|teologije]] (1872–1874.), ali ga je napustio i na novootvorenome Hrvatskome sveučilištu u Zagrebu
Godine [[1885.]] u [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]] izabran je za urednika ''Hrvatskih narodnih pjesama''. U svojim ''Crticama iz hrvatske književnosti'' (I.- II.), Broz je prikazao najstarije hrvatske
Ivan Broz je [[1892.]] godine objelodanio svoje najvažnije djelo, ''Hrvatski pravopis'', koji je, u Boranićevoj redakciji, izlazio do [[1916.]] godine. Taj pravopis, iako izrijekom baziran na Karadžićevoj pravopisnoj koncepciji, no ipak oblikovan je ponajviše po uzoru na pravopisno djelo hrvatskoga [[Filologija|filologa]] i [[Hrvatska stranka prava|pravaškog]] političara [[Marcel Kušar|Marcela Kušara]], utemeljilo je suvremeni [[hrvatski pravopis]]ni standard, te ostali hrvatski pravopisni priručnici (uz izuzetak oktroiranih djela iz doba obje Jugoslavije i povratka na morfonološki propis u vrijeme [[NDH]]) u većini preskripcija uglavnom dotjeruju Brozovo prijelomno djelo u nijansama.
Najumjereniji filolog među tzv. hrvatskim mladogramatičarima nazivanima i vukovci, Broz je ostavio dubokoga traga u konačnoj standardizaciji [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]: zahvaljujući njemu, [[Hrvati|Hrvate]] nije snašlo pravopisno dvojstvo koje je prijetilo uvedbom fonološki koncipiranoga pravopisa u Dalmaciji i Bosni (priručnik Frane Vuletića), a usvajanjem nekih propisa iz pravopisnoga standarda Zagrebačke škole (rastavljeni futur, pisanje stranih imena kao u izvorniku, izbjegavanje asimilacije po zvučnosti u više slučajeva (podcijeniti, odčepiti,..), morfonološki oblici u više slučajeva (mladac/mladci,..) osigurao je i kontinuitet ponajviše sa starijom (poglavito Dubrovačkom) [[Hrvatski pravopis|hrvatskom pravopisnom]] tradicijom, i ostvario bezbolni prijelaz na konačni oblik pravopisa ne izazvavši prosvjede koji su pratili jezične zahvate njegova suvremenika [[Tomislav Maretić|Tome Maretića]], potaknute uglavnom jezičnopovijesnim nihilizmom potonjega spram hrvatske književne i jezične baštine.
==Djela==
* ''Crtice iz hrvatske književnosti'', I-II, Zagreb, 1886-1888.
* ''Mali azbukvar za pravilno i jednolično čitanje glagoljice u novih crkvenih knjigah po hrvatskoj recenziji'', Rim, 1894.<ref>[[Stjepan Damjanović]], [http://fluminensia.ffri.hr/en/clanak?id=306.html ''Broz's Competency of Slavic and Croatian Linguistic Heritage''], fluminensia.ffri.hr, pristupljeno 20. listopada 2021. {{eng oznaka}}/{{hrv oznaka}}</ref>
*
* Iveković, Franjo., Broz, Ivan. ''Rječnik hrvatskoga jezika'', 2 sv., Zagreb, <sup>1</sup>1901., <sup>2</sup>2009.
* ''Filološke sitnice i pabirci'', prikupio i pogovor napisao [[Marko Samardžija]], Pergamena, Zagreb, 2000.
==Vidi još:==
Line 28 ⟶ 30:
{{wikizvor|Autor:Ivan Broz}}
* [[:s:Sadržaj: Ivan Broz Hrvatski pravopis 1893.djvu|Ivan Broz: Hrvatski pravopis, 1893. (Wikizvor)]]
* [https://archive.org/details/crticeizhrvatsk02brozgoog/page/n5/mode/2up Ivan Broz: Crtice iz hrvatske književnosti I]
* [https://archive.org/details/crticeizhrvatsk01brozgoog/page/n5/mode/2up Ivan Broz: Crtice iz hrvatske književnosti II]
* [https://archive.org/details/oblicijezikastar00broz/page/n4/mode/2up Ivan Broz: Oblici jezika staroga slovenskoga]
* [https://archive.org/details/hrvatskipravopi00brozgoog/page/n5/mode/2up Ivan Broz: Hrvatski pravopis, 1893.]
{{GLAVNIRASPORED:Broz, Ivan}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
|