Urbanističko planiranje: razlika između inačica

Gradsko planiranje je kroz povijest poteklo iz arhitekture i civilnog inženjerstva, te je primjenilo visoko racionalni pristup u rješavanju gradskih problema putem fizičkog dizajna. Ipak su brojne opsežne kritike modernističkog gradskog planiranja, koje su zamah dobile u 1960-ima (primjerice kritike [[Jane Jacobs]]), pomogle proširiti područje urbanog planiranja kako bi uključile planiranje ekonomskog razvoja, socijalno planiranje zajednice i planiranje okoline.

 

[[Civilizacija doline Inda]] na [[indijski potkontinent|indijskom potkontinentu]] smatra se prvom civilizacijom koja je uspješno razvila urbano planiranje. Do [[2600. p.n.e.|2600. pr. Kr.]] neka pret-[[civilizacija doline Inda|Harappska]] naselja narasla su u gradove u kojima je živjelo tisuće ljudi koji nisu bili primarno vezani za poljoprivredu, stvorivši jedinstvenu kulturu čiji neočekivan izgled ukazuje na rezultat planiranog, namjernog pothvata. Čini se da su neka naselja bila promišljeno preuređena radi usklađivanja prema svjesnom, dobro razvijenom planu. Zbog tog se razloga [[civilizacija doline Inda]] smatra prvom koja je razvila urbano planiranje.

 

Modernizam je završen u 1970-ima kada je konstrukcija jeftinih, uniformiranih [[stambeni blok|stambenih blokova]] dovršena u mnogim zemljama, poput Britanije i Francuske. Otada su mnogi uništeni i na njihov način su izgrađeni konvencionalniji stanovi. Umjesto potpune uniformnosti i savršenosti, planiranje se sada koncentrira na individualizam i raznolikost u društvu i ekonomiji. Započela je postmoderna era.

 

U razvijenim zemljama postojao je oštar prijekor protiv prekomjernog nereda kojeg je stvorio čovjek u svojoj okolini, poput bitvi (putokaza), znakova i privremenih ograda oko gradilišta. Ostali problemi koji stvaraju jaku raspravu među urbanim dizajnerima jesu napetosti između periferijskog rasta, povećane stambene gustoće i novih planskih naselja. Postoje također beskrajne rasprave o pogodnostima miješanih prava na posjed i zemljišne upotrebe protiv pogodnosti razlikovanja geografskih zona gdje prevladavaju različite upotrebe.

 

Postoje gradovi koji su planirani prema zamisli, pa iako se rezultati često ne pokažu u potpunosti kao planirani, dokaz početnog plana često ostaje vidljiv. ''Vidi [[popis planskih gradova]].'' Neki od najuspješnijih planskih gradova sastoje se od ćelija koje uključuju parkove, trgovine i stanove, te onda ponavljaju ćeliju. Ćelije su obično odvojene ulicama. Često svaka ćelija ima jedinstveni spomenik ili posebno uređen park, te jedinstvena vrata ili granične oznake za rubove ćelije. Komercijalna područja prirodno postaju raznolika. Te razlike pomažu uliti osjećaj mjesta, dok sličnosti ćelija čine svako mjesto u gradu poznatim.

 

[[Slika:Cincinnati-suburbs-tract-housing.jpg|thumb|350px|Nove se stambene podjele moraju planirati pažljivo kako bi se dobro integrirale s postojećim municipalnim službama.]]

 

Ostale socijalne teorije ističu da je u većini zemalja od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] transformacija [[društvo|društva]] iz ruralne poljoprivrede u industriju uzrokovala teško prilagođavanje na urbani život. Te teorije naglašavaju da mnoge planske politike zanemaruju osobne napetosti, prisiljujući pojedince da žive u stanju trajne vanjskosti prema svojim gradovima. Mnogim ljudima stoga nedostaje udobnost osjećanja "kod kuće" kada su kod kuće. Teoretičari koj izastupaju takve teorije često traže provjeru uobičajeno korištenih "standarda" koji racionaliziraju ishode slobodnog (relativno nereguliranog) tržišta.

 

Postoji izravna, dobro istražena veza između gustoće neke urbane okoline i količine [[prijevoz|prijevoza]] u toj okolini. Prijevoz dobre kvalitete često prethodi razvoju. Razvoj iza određene gustoće može brzo pretrpati prijevoz.

 

[[Lewis-Mogridgeov položaj]] tvrdi da cestovni prostor u širenju nije učinkovit način rasterećenja prometnih zastoja jer se [[inducirana potražnja]] stalno pojavljuje da povrati društveno prihvatljivu razinu zakrčenosti.

 

U nekim zemljama opadajuće zadovoljstvo s urbanom okolinom okrivljuje se za neprekinutu [[migracija|migraciju]] prema manjim gradovima i ruralnim područjima (takozvani [[urbani egzodus]]), pa uspješno urbano planiranje može donijeti pogodnosti puno većoj [[hinterland|unutrašnjosti]] ili [[gradska regija|gradskoj regiji]] te može pomoći u smanjenju zakrčenosti duž prijevoznih putova i rasipanja energije nastalo prekomjernim [[komutiranje|komutiranjem]].

 

Čvrsto uvjerenje da se na ponašanje pojedinaca, koji žive ili posjećuju neko područje, može jako utjecati fizičkim dizajnom i izgledom područja naziva se [[determinizam okoline]].

 

[[Arkologija]] traži načine objedinjavanja područja [[ekologija|ekologije]] i [[arhitektura|arhitekture]], posebno [[krajobrazna arhitektura|krajobrazne arhitekture]], radi postizanja harmonijske okoline za sva živa bića. U malom mjerilu teorija [[ekoselo|ekosela]] je postala popularna, jer za zajednice naglašava tradicionalnu ljestvicu od 100-140 osoba.

 

U većini naprednih modela urbanog ili seoskog planiranja kritičan je lokalni kontekst. U mnogim modelima [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]] je pretpostavljena središnja uloga ne samo u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] nego i u dnevnom životu građana. Serije srodnih pokreta uključujući [[zeleni anarhizam]], [[eko-anarhizam]], [[eko-feminizam]] i [[slow food]] stavili su to u [[zelena politika|politički kontekst]] kao dio fokusa na manjim sustavima resursnog vađenja i uklanjanja otpada prema ideji da dijelovi [[živi strojevi|živih strojeva]] automatski obavljaju recikliranje poput same prirode. Moderna teorija [[prirodni kapital|prirodnog kapitala]] naglašava to kao primarnu razliku između prirodnog i [[infrastrukturni kapital|infrastrukturnog kapitala]], te traži [[zelena ekonomija|ekonomsku bazu]] za racionaliziranje poteza unatrag prema manjim seoskim jedinicama. Uobičajena forma planiranja koja vodi do suburbanog rasta je [[zoniranje pojedinačnih upotreba]].

 

*[[Dizajn okoline]]

*[[Evlast|eVlast]]

*[[Praški institut]]

 

*[http://www.planning.org/ American Planning Association] — organizacija za profesionalne planere

*[http://www.narc.org/ National Association of Regional Councils]