|
'''Tekućine''' ili '''kapljevine''' su [[tvar]]i u [[Agregatna stanja|agregatnom stanju]] koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. Poprima oblik posude u kojoj se nalazi, ali ju ne ispunja u cijelosti (kao [[plin]]), već oblikuje svoju slobodnu površinu okomitu na smjer vanjskih [[sila]]. Posljedica je to strukture u kojoj se molekule tekućine nalaze na stalnim međusobnim razmacima, ali nemaju stalan položaj. Unutarnji [[tlak]] nastaje zbog djelovanja privlačnih sila među molekulama, sprječava razdvajanje [[molekula]] i omogućuje postojanost [[volumen]]a. <ref> '''tekućina (kapljevina)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60704] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
U [[kemija|kemiji]] se kapljevine označavaju s malim slovom '''L''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''liquid''). U [[periodni sustav elemenata|periodnom sustavu elemenata]] najmanje je kapljevitih tvari, ali su zato vrlo rasprostranjenjerasprostranjene u [[priroda|prirodi]]. Stariji naziv za kraljevinukapljevinu je [[tekućina]], međutim to je širi pojam koji uključuje sve tvari koje mogu teći, znači i [[plin]]ove, to jest kapljevine jesu tekućine, ali obrat ne vrijedi. U svakodnevnom govoru se obično ne pazi na tu razliku u značenju. NajrasprostranjenijaNajrasprostanjenija, najpoznatija, najvažnija i najneophodnija kapljevina za čovjeka je [[voda]]. Ona čini oko 70% površine našeg [[planeti|planeta]] a i oko 65% našeg [[organizam|organizma]] tako da bez nje ne bi bilo ni [[život|života]].
[[Tlak]] koji nastaje u tekućini zbog njene [[težina|težine]] zove se [[hidrostatički tlak]].
=== Oblik tekućine ===
Da bismo [[krutine|krutome tijelu]] promijenili [[oblik]], moramo primijeniti [[sila|silu]]. Tako na primjer različite [[metal]]e ili [[kovine]] oblikujemo na [[Alatni stroj|naplatnimalatnim strojevima]] [[tokarenje]]m, [[Glodalica|glodanjem]], [[brušenje]]m i drugim. Međutim, tekućina lako mijenja svoj oblik i poprima oblik posude u kojoj se nalazi. Na tom svojstvu tekućina osniva se [[lijevanje]]. Lijevanje rastaljenom kovinom je oblikovanje metala ispunjavanjem šupljina koje ostavlja model (uzorak) u pijesku. Ta se šupljina zove [[kalup]], a [[željezo|željezni]] okvir, koji služi za nabijanje pijeska, jalopnikkalupnik. Nakon lijevanjelijevanja metal se stvrdne i dobije točan oblik kalupa. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
=== Površina tekućine ===
Budući da su tekućine vrlo lako pokretljive, a [[kohezija]] im je vrlo malena, one zbog djelovanja [[sila teže|sile teže]] nastoje doći na što niže mjesto. Stoga tekućine ne mogu stajati koso, nego uvijek vodoravno. Površina tekućine postavlja se uvijek u vodoravan položaj. Na svojstvu tekućine da u svakom slučaju zauzmu najniži položaj zasniva se [[libela]], pomoću koje se uspavljujeustanovljuje vodoravnost neke površine. To je zatvorena [[staklo|staklena]] [[cijev]], na sredini malo savijena i pričvršćena na ravnu podlogu. U cijevi se nalazi [[voda]] ili [[alkoholi|alkohol]] i mjehurić [[zrak]]a. Taj mjehurić zauzima uvijek najviši položaj jer voda zauzima najniži. Cijev je ugrađena u okvir tako da je kod vodoravnog položaja mjehurić u sredini. Ako se libela samo malo nagne, mjehurić se pomakne na višu stranu, što znači da je podloga nagnuta.
=== Inkompresibilnost tekućina ===
Tekućine se dajudadu vrlo malo stisnuti ([[Kompresija|komprimirati]]), pa se obično (u praksi) uzima da su one nestlačive, to jest inkompresibelinkompresibilne. Tako su na primjer [[pokus]]i s vodom pokazali da se njen [[obujam]] smanjuje kod [[tlak]]a od 10 M[[Pa]] (oko 100 [[Bar (jedinica)|bara]]) samo za 0,1%.
=== Viskoznost tekućina ===
{{glavni|Viskoznost}}
U svakoj tekućini postoji zbog [[kohezija|kohezije]] [[trenje]] među njezinanjezinim česticama. To unutarnje trenje u tekućini naziva se viskoznost.
=== Idealne i realne tekućine ===
{{glavni|Površinska napetost}}
'''Površinska napetost''' (znak ''σ'') je [[fizikalna veličina]] koja opisuje svojstvo površine tekućine zbog kojegkojega se [[ploština]] (površina) slobodne površine tekućine smanjuje. Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih [[sila]] na granici [[faza]]. U unutrašnjosti tekućine je prosjek [[sila]] što djeluju na pojedinu molekulu jednak nuli, a na površini su molekule izložene jednakimnejednakim silama s vanjske i s unutarnje strane tekućine. Kada je tekućina u dodiru s [[plin]]om, privlačne sile među molekulama tekućine jače su od sila između molekula tekućine i plina, pa su molekule tekućine na površini privučene prema unutrašnjosti, odnosno sila među molekulama na površini tekućine veća je od sile među molekulama u unutrašnjosti. Tako na primjer površinska napetost vode omogućava da se [[kukac]] gazivoda kreće po njezinoj površini. Djelovanje deterdženata i sredstava za flotaciju zasniva se na njihovu učinku na površinsku napetost tekućina. <ref> '''površinska napetost''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49856] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
=== Kapilarnost ===
{{glavni|Kapilarnost}}
'''Kapilarnost''' je pojava podizanja ili spuštanja razine tekućina uz rub uskih cijevi ([[kapilara]]) uzrokovana silama [[adhezija|adhezije]] i [[kohezija|kohezije]]. U uskim [[cijev]]ima, gdje je površina tekućine velika prema obujmu ([[volumen]]u) tekućine, vrijednosti površinskih sila i [[gravitacija|gravitacije]] postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja ''moćimoči'' stijenke kapilare (adhezija veća iod kohezijakohezije, na primjer [[voda]] u staklenoj posudi) dizatpodizat će se, a tekućina koja ''ne moči'' stijenke kapilare (kohezija veća od adhezije, na primjerprimjet [[živa]] u staklenoj posudi) spustitspuštat će se. Objašnjenje kapilarnosti kao i [[matematika|matematičku]] teoriju oblika površine tekućine dali su u svojim radovima [[Thomas Young]] (1804.), [[Pierre-Simon Laplace]] (1806.), [[Carl Friedrich Gauss]] (1830.) i [[Siméon Denis Poisson]] (1831.). <ref> '''kapilarnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
=== Spojene posude ===
{{glavni|Spojene posude}}
'''Spojene posude''' su međusobno povezane posude tako da se [[tekućina]] u njima može slobodno [[gibanje|gibati]] iz jedne u drugu. Visina stupca tekućine u svim je spojenim posudama jednaka, što se naziva '''zakonom o spojenim posudama'''. <ref> '''spojene posude''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57477] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Ako uzmemo [[cijev]] u obliku slova ''U'' i nalijemo u nju vodu, vidjet ćemo da će [[voda]] u jednom i drugom krajukraku biti jednako visoko. To proizlazi iz činjenice što [[hidrostatski tlak]] na svakom mjestu cijevi koja spaja posude ovisi samo o visini stupca tekućine do površine nad tim mjestom. Kad bi visine obiju strana kod cijevi istog presjeka bile različito visoke, značilo bi da s jedne strane djeluje veća [[sila]] nego s druge, pa bi to izazvalo strujanje tekućine dok se ne bi izjednačile visine u posudama. U vodokaznoj cijevi [[kotao|kotla]] voda stoji jednako visoko kao i u kotlu. Kad se u blizini rijeke iskopa [[bunar]], voda koja se iz rijeke provlači kroz pjeskovito tlo, takozvana temeljna voda, napuni bunar i stoji jednako visoko kao što je i [[vodostaj]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]].
==Izvori==
|
