Genocid: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 85.94.82.24 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Neptune, the Mystic Oznaka: brzo uklanjanje |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 30:
=== Postojanje posebne vrste namjere ===
Da bi se neka radnja podvela pod pojam genocida, nije dovoljno utvrditi da se radnja (recimo ubojstvo, pa i masovno) dogodilo. Definicija genocida (kao i svakog drugog kaznenog djela) podrazumijeva dokazivanje namjere ([[mens rea]]) koja u slučaju genocida ima posebnu kvalifikaciju. Za genocid nije dovoljna namjera potrebna za počinjenje bilo kojeg od akata (namjera za ubijanje, nanošenje ozljeda, itd.) već ti akti moraju biti praćeni posebnom namjerom za uništenjem dijela ili cijele jedne od četiri zaštićene grupe: nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine. S obzirom na to da je zaštićeni objekt genocida grupa, a ne pojedinac, ubojstvo pojedinaca samo po sebi ne podrazumijeva genocid.
Primjerice, u slučaju masovnog ubojstva stanovnika koji pripadaju nekoj skupini učinjenog s namjerom etničkog čišćenja (ali ne i uništenja grupe) radit će se pravno o "običnom" zločinu protiv čovječnosti, a ne o genocidu. Takav je slučaj bio npr. kada su njemački okupacijski režimi na zaposjednutim područjima za Drugog svjetskog rata strijeljali 50 ili 100 talaca kao odmazdu za jednog ubijenog njemačkog vojnika.
Redak 50:
== Problemi u "popularnoj" upotrebi pojma ==
Riječ '''genocid''' ušla je u svakodnevnu upotrebu. Pri tome se često koristi znatno ekstenzivnije nego što je to u međunarodnom pravu definirano. Njena popularnost uvelike proizlazi iz izrazito snažnog emotivnog naboja kojeg nosi. Ona postaje kategorija '''moralne''', a ne '''pravne''' osude: nazvati neku radnju "genocidnom" znači izreći osobito snažnu moralnu osudu i gnušanje. (Slično je
=== Polemike oko Jasenovca, Bleiburga i sl. ===
Redak 67:
Bosna i Hercegovina je još [[1993.]] podnijela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] (ICJ) tužbu protiv Srbije za povredu obveza iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida u svezi s događajima u BiH. ICJ, za razliku od gore navedenog ICC, rješava sporove između država. U veljači 2007. donesena je presuda da država Srbija nije odgovorna za genocid odnosno da se djela bosanskih Srba ne mogu imputirati Srbiji jer nije dokazano da je ostvarivala efikasnu kontrolu kako je ona definirana u slučaju Nikaragva v. SAD. Sud je također zaključio kako je genocid ograničen na područje Srebrenice, suprotno tvrdnjama zastupnika BiH koji su tražili utvrđenje genocida na širem teritoriju te da je Srbija ipak odgovorna za nesprečavanje i nekažnjavanje odgovornih.
Presuda je izazvala šok i gorak okus u BiH i u hrvatskoj javnosti koja je proces doživljavala kao pravorijek o prirodi rata umjesto postupka o povredi obveze iz specifične konvencije.<!-- Razočaranje u Hrvatskoj je bilo tim veće jer je Hrvatska podnijela istovjetnu tužbu [[1999.]]
== Pokazatelji ==
Najveći genocid u povijesti čovječanstva počinili su [[UK|britanski]] kolonijalisti nad domorocima osvojenih zemalja. Pobili su najviše [[Indijanci|američkih]] i [[Aboridžini|australskih]] domorodaca, slijede [[Maori]] i stanovnici predkolonijalne [[Indija|Indije]]. Kolonijalističke pokolje u većoj mjeri činili su i [[Španjolska|Španjolci]] i [[Francuska|Francuzi]]. Genocid domorodaca u Sjevernoj Americi nastavile su u pretprošlom stoljeću i [[Sjedinjene Američke Države]], a elemente genocida ima i ekonomski motivirano potiskivanje i istrebljivanje domorodaca u Latinskoj Americi u prošlom i ovom stoljeću, na primjer u [[Brazil
== Vidi još ==
Redak 86:
*[[holodomor]]
*[[čerkeski genocid]]
*[[Hamidovi pokolji]] (armenski genocid 1894.
*[[genocid nad narodima Herero i Namaqua]]
*[[pokolj u Katynskoj šumi]]
Redak 103:
== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20070618100356/http://www.genocidewatch.org/eightstages.htm Osam stupnjeva genocida]
*[http://www.slobodnaevropa.org/article/2006/04/10/c6bae432-3ccd-4ce0-b4e0-bc5c0091df74.html Je li
:Diskusija u emisiji ''Radio Europe'' između povjesničara Koste Nikolića (Srbija) i Josipa Jurčevića (Hrvatska).
| |||