Parenzana: razlika između inačica

[[1900.]] godine započela je izgradnja [[željeznička pruga|željezničke pruge]] širine 760 mm. U početku je planirana kao pruga normalnog kolosijeka, ali zbog manjih poreza izgrađena je [[Uskotračna željeznica|uskotračna]] u dužini 123,1 km, od čega 9 [[Tunel|tunelatunel]]a ukupne duljine 1530 m, 11 [[Most|mostovamost]]ova i 6 vijadukata te brojnih [[Željeznički kolodvor|željezničkih kolodvora]], stajališta, skladišta, stanica za snabdijevanje vodom, nasipa i usjeka. Radilo se u dvije dionice: [[Trst]] - [[Buje]] (59 km), koja je puštena u pomet u [[Travanj|travnju]] [[1902.]] godine, te [[Buje]] - [[Poreč]] (64 km) koja je puštena u promet u [[Prosinac|prosincu]] iste godine. Trasa je dosta izmijenjena od prvobitnog plana jer su mnogi gradovi i mjesta željeli biti povezani [[željeznička pruga|prugom]] što im se i udovoljilo. Krštenje vlakića imenom "''Parenzana''" dogodilo se sasvim slučajno u [[Veljača|veljači]] 1902. godine kada je u tršćanskom časopisu državnih željeznica objavljena okružnica vezana za prvu dionicu pruge do Buja. Kako se htjelo naglasiti da će [[željeznička pruga]] stići i do [[Poreč|Poreča]]a na okružnici je stajalo "''Parenzaner''", tako da se njeno ime zadržalo do danas u talijanskoj inačici "''Parenzana''". Postojali su projekti za odvojak [[Savudrija]] - [[Umag]] i [[Karojba]] - [[Pazin]] te produžetak od [[Poreč]]a do [[Kanfanar]]a, zbog čega je i nastala kratica "TPC".

Kolodvor u Bujama imao je 11 kolosijeka, a u Poreču samo pet, budući da nije planiran kao posljednji. Željeznički kolodvori u Trstu, Bujama i Poreču bili su specifični po tome što su imali vagu i okretnicu. U početku koristile su se [[Parna lokomotiva|parne lokomotive]] tipa "U", kasnije tipa "P", a na posljetku tipa "P-Italiana". Postojali su [[Putničkiputnički vagon|putnički vagoni]]i I., II. i III. razreda s 30 mjesta, [[Teretni vagon|teretni vagonivagon]]i i vagoni za prtljagu. Svi vagoni su bili dužine 8,5m. Bili su osvjetljeni petrolejskim svjetiljkama, nisu imali WC, no imali su balkone. ''Parenzana'' je prometovala za dviju vlasti. Preživjela je [[Prvi svjetski rat]], te nakon pada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] potpala pod [[Italija|Talijansku]] Državnu željeznicu (FS). Nakon samo 33 godine prometovanja zadnji vlak prugom prošao je [[31. kolovoza]] [[1935.]] godine jer nije više uspjela odoljeti konkurenciji bržih i jeftinijih cestovnih oblika prijevoza.

[[Datoteka:BSicon KBHFa.svg|30px]] [[Trst|Trst/Trieste]]/Trieste Campomarzio-Sv.Andrej/Sant'Andrea <br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Koper|Koper/Capodistria]]/Capodistria<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Portorož|Portorož/Portorose]]/Portorose<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Sečovlje|Sečovlje/Sicciole]]/Sicciole<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Savudrija|Savudrija/Salvore]]/Salvore<br>

[[Datoteka:BSicon eABZgr.svg|30px]] Planirani odvojak Savudrija/Salvore – [[Umag|Umag/Umago]]/Umago <br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Kaldanija|Kaldanija/Caldania]]/Caldania<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Buje|Buje/Buie]]/Buie<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Grožnjan|Grožnjan/Grisignana]]/Grisignana<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Oprtalj|Oprtalj/Portole]]/Portole<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Livade|Livade/Levade]]/Levade<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Motovun|Motovun/Montona]]/Montona<br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Karojba|Karojba/Caroiba]]/Caroiba<br>

[[Datoteka:BSicon eABZgr.svg|30px]] Planirani odvojak Karojba/Caroiba – [[Pazin|Pazin/Pisino]]/Pisino <br>

[[Datoteka:BSicon BHF.svg|30px]] [[Vižinada|Vižinada/Visinada]]/Visinada <br>

[[Datoteka:BSicon KBHFe.svg|30px]] [[Poreč|Poreč/Parenzo]]/Parenzo

* Trajanje putovanja od Trsta do Poreča: 6-7 [[Sat|satisat]]i

* Nezaštićenih [[Željezničko cestovni prijelaz|ŽCP]]: 538 - 49 na normalnim [[Cesta|cestamacesta]]ma, 489 na zemljanim cestama i stazama. U početku su bili obilježeni trojezičnim natpisima upozorenja, nakon pada Austro-Ugarske Monarhije isključivo na talijanskom jeziku. [[1930.]] godine postavljeni su [[Andrijin križ|Andrijini križevi]].

Danas je Parenzana najpoznatija i najposjećenija biciklističko-pješačka staza u Istri. Hrvatski dio staze zajednički održavaju Istarska županija i gradovi i općine uz Parenzanu. Istarska županija kontinuirano uređuje, oprema i promovira hrvatski dio Parenzane. Uz trasu se nalazi 20-ak Bike&Bed objekata, 7 specijaliziranih servisera za bicikle te 15-ak agencija koje nude najam bicikala (od kojih neke nude i usluge prijevoza). UslijedZbog povećanja infrastrukturnih radova i izgradnje istarskog ipsilona (autoput) u posljednjih desetak godina, Parenzana je na nekoliko lokacija ispresijecana prometnicama. Stoga, iako su označene prometnom signalizacijom, na tim je lokacijama potreban pojačan oprez.