Šeikat Datina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 33:
|
}}
'''Šeikat Datina''' ([[Arapski jezik|arapski]]: '''مشيخة دثينة''' = ''Mashyakhat Dathīnah'') ponekad zvan i '''Konfederacija Datina''', bio je [[Vazal|vazalnavazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], koja je postojala od kraja [[19. stoljeće|19. st.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg šeikata dio [[Jemen|jemenskejemen]]ske [[muhafaza|muhafaze]] [[Abjan (muhafaza)|Abjan]].
 
Sjedište ovog šeikata bio je isprva trgovište Al-Hafa, a nakon [[1944.]] gradić [[Mudia]].
Redak 41:
Teritorij Datine krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nastanjivala su uglavnom dva plemena: ''Ahl al-Saidi'' i ''Olah'' (al-Ulah) koje je bilo podijeljeno u dvije grane: Ulah al-Khawr i Ulah al-Bahr.
 
Nakon što je [[Britansko Carstvo|Britanija]] zauzela luku [[Aden]] [[1839.]] godine, ona je nastojala osigurati mir u neposrednom zaleđu luke Aden, zbog toga su počeli potpisivati Ugovore o zaštiti krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] sa svim zatečenim plemenskih državicama u okružju Adena pa tako i sas plemenskim vođama iz zemlje Datina. Tako je i Šeikat Datina, postao jedan od članova [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]], sa svojih osam tisuća stanovnika. Ovaj planinski kraj poznat je i kao Al-Hamdani, u njemu je većina stanovnika živjela je po rijetkim plodnim [[Vadi|wadijima]] (kotlinama): Datina, Al-Har, Taran, Al-Ghamr, Al-Humajra, Al-Mavaran, Sab, Urufan, Maran, Azan i Dura.
Najveći grad ovog planinskog slabo naseljenog područja i najveće trgovište bio je grad ''Al-Hafa'', zvan i Suk al-Saidi (trgovište gospode) u njemu se svake godine sastajalo-plemensko vijeće Datine - ''majlis'', koje je formalno upravljalo ovom državom. Po naputku [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] savjetnika-admistratora [[1944.]] sjedište ovog šeikata preseljeno je u grad [[Mudia]], koji je bio bliži i dostupniji [[Aden|Adenu]]u.
 
Datina se [[1960.]] godine pridružila [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciji Arapskih Emirata Juga]], opet po naputku britanskog savjetnika-admistratora, tu odluku formalno je odobrilo plemensko vijeće - ''majlis''. Od [[1962.]] do [[1967.]] godine Datina je bila u sastavu [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapske Federacije]], u tom periodu je promijenjen sustav vladanja, od [[1965.]] godine plemensko vijeće - ''majlis'', bira predsjednika-šeika za svaku godinu.
 
Posljednji [[šeik]] ove feudalne države bio je ''Abd al-Qadir ibn Shaya'', on je razvlašćen [[1967.]] kad je ukinut Šeikat Datina, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]].
Redak 52:
*plemensko vijeće,- kraj [[19. stoljeće|19. st.]] - [[1965.]]
*al-Husayn ibn Mansur al-Jabiri,- 1965. - 6. travanj 1966.
*Abd al-Qadir ibn Shaya,- 1966. - 14. kolovoz 1967. <ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref>
 
==Pogledajte i ovo==
Redak 62:
==Bibliografija==
* Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}}
*R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule, 1839.-1967.'' {{eng oznaka}}
* Tom Little: ''South Arabia: Arena of Conflict''. London: Pall Mall Press, 1968. {{eng oznaka}}
* [http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html WorldStatesmen - Države Protektorata Aden]