Monarhija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 14:
== Povijesni razvoj ==
Oblik monarhije koji počiva na pravu dobivenom od boga/božanstva provlači se još od [[Stari Egipat|Starog Egipta]] gdje je [[faraon]] obožavan kao bog. Slično vrijedi i za [[car
== Izborna i nasljedna monarhija ==
[[Izborna monarhija]] (
Do dolaska [[kršćanstvo|kršćanstva]] u [[Europa|Europu]] su ovdje uglavnom bile izborne monarhije. Različita plemena imala su svoje [[poglavica|poglavice]] koji su u pravilu potjecali iz snažnih i utjecajnih [[obiteljski klan|obiteljskih klanova]], ali nisu poznavali [[nasljedno pravo]]. Nakon smrti jednog poglavice, novi je bio biran uz određeni ritual, ili bi ga jednostavno proglasili. Neka plemena su samo za određeni rat ili pljačkaški pohod birala [[knez]]a, koji bi nakon obavljenog "posla" ponovo bio običan slobodnjak. Neki drugi oblik vladavine je za seljake – ratnike bio jednostavno neprihvatljiv.
Redak 24:
To je bilo razdoblje prije [[feudalizam|feudalizma]] i imalo je dijelom odlike [[demokracija|demokracije]]. To je prestalo s kršćanstvom. Kad je car [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] [[Konstantin Veliki]] [[313.]] godine kršćanstvo proglasio jednakopravnim s drugim religijama a kasnije i sam prešao na kršćanstvo, počelo je savezništvo između kršćanskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je legitimirala apsolutnu vlast vladara i nasljedno pravo idejom da je netko "vladar po Božjoj milosti". Kao protuuslugu, crkva si je osigurala privilegirani položaj i sudjelovanje u vlasti, i to je ostalo u većini država sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
Europom tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] sve više prevladavaju nasljedne monarhije: Monarh je na čelu sklopa manje-više homogenog vladajućeg područja koje onda u obliku [[leno|lena]] dijeli svojim pristašama. Taj feudalni sistem tvori podlogu upravljanja i vojačenja u područjima kojim vlada monarh, ali trpi zbog sve većih zahtjeva vlastele da im lena pređu u vlasništvo s pravom nasljeđivanja kako bi onda oni sa svoje strane mogli dalje ta lena dijeliti svojim sljedbenicima. Do pojave ranih oblika modernih država europski monarh je praktično sve više gubio
== Oblici monarhija ==
Redak 30:
S nastajanjem modernih država, u Europi novog vremena oblikovale su se tri oblika monarhija:
'''Apsolutistička monarhija''': U tom obliku monarh polaže pravo na isključivu osobnu vlast nad svim poslovima države, a vlastela sve više gubi svoje položaje u feudalnom sistemu u zamjenu za privilegije u državnoj upravi i vojsci. Najpoznatiji primjer takvih pretenzija na apsolutnu vlast monarha je izjava Kralja sunca [[Luj XIV.|Luja XIV]]: "Država – to sam ja". Na duži rok se takva apsolutna vlast nije mogla održati suprotno volji vlastele i [[građanska klasa|građanstva]] koje se sve snažije razvijalo. Tamo gdje su monarhije preživjele, poprimile su elemente [[republika|republike]] ili [[demokracija|demokracije]]. Usprkos određenim poteškoćama u točnom razgraničenju tog pojma
'''Ustavna monarhija''': U ovom obliku monarhije vlast monarha više nije apsolutna (neograničena) nego ju utvrđuje [[ustav]]. Ali ipak, vladu ne određuju narodni predtavnici nego i dalje imenuje monarh. Primjer takve monarhije bilo je [[Njemačko Carstvo]] od [[1871.]] do [[1918.]], odnosno i danas
'''Parlamentarna monarhija''': Parlamentarna monarhija je podoblik ustavne u kojoj monarh osim ustavnih ograničenja zapravo uopće više ne sudjeluje u državnim poslovima (osim rijetkih iznimaka). Njih vode parlament i vlada, iako monarh još uvijek može imati znatan neformalni utjecaj. Njemu pripadju uglavnom još samo reprezentaivne zadaće. Takav oblik države danas u Europi imaju [[Belgija]], [[Danska]], [[Luksemburg]], [[Norveška]], [[Nizozemska]], [[Švedska]], [[Španjolska]], [[Velika Britanija]].
Redak 39:
* Najdugovječniji vladar u povijesti čovječanstva bio je faraon [[Pepi II.]] Njegova vladavina počela je kad mu je bilo 6 godina i vjeruje se da je trajala 94 godine.
* U novije vrijeme, najdugovječniji vladar bio je [[
== Vidi još ==
| |||