|
[[Kemijska formula]] je skraćeni oblik prikazivanja sastava i građe kemijskog spoja pomoću uvriježenih oznaka za [[Kemijski element|kemijske elemente]].
Tako npr. formula H<sub>2</sub>O označuje molekulu [[Voda|vode]], koja se sastoji od dvaju atoma [[Vodik|vodikavodik]]a (simbol H) i jednog atoma [[Kisik|kisikakisik]]a (simbol O).
Sustav imenovanja složenijih kemijskih spojeva obično regulira [[Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju]] (IUPAC). Imenovanje organskih kemijskih spojeva opisano je [[IUPAC nomenklatura organske kemije|Plavom knjigom]], dok je imenovanje anorganskih spojeva opisano [[IUPAC nomenklatura anorganske kemije|Crvenom knjigom]].
=== Molekule ===
{{Glavni|Molekula}}
Molekula je električki neutralna skupina dvaju ili više atoma koje na okupu drže kemijske veze (obično [[Kovalentna veza|kovalentne veze]]).<ref>{{cite book |author=Ebbin, Darrell D. |title=General Chemistry |dateyear=1990 |publisher=[[Houghton Mifflin Co.]] |isbn=978-0-395-43302-7 |edition=3rd |location=Boston}}</ref><ref>{{cite book |author=Brown, T.L. |url=https://archive.org/details/studentlectureno00theo |title=Chemistry – the Central Science |author2=Kenneth C. Kemp |author3=Theodore L. Brown |author4=Harold Eugene LeMay |author5=Bruce Edward Bursten |dateyear=2003 |publisher=[[Prentice Hall]] |isbn=978-0-13-066997-1 |edition=9th |location=New Jersey |url-access=registration}}</ref><ref>{{cite book |last=Chang |first=Raymond |url=https://archive.org/details/chemistry00chan_0 |title=Chemistry |dateyear=1998 |publisher=[[McGraw Hill]] |isbn=978-0-07-115221-1 |edition=6th |location=New York |url-access=registration}}</ref><ref>{{cite book |author=Zumdahl, Steven S. |title=Chemistry |dateyear=1997 |publisher=Houghton Mifflin |isbn=978-0-669-41794-4 |edition=4th |location=Boston}}</ref> Molekula može biti homonuklearna (sastavljena od atoma jednog [[Kemijski element|kemijskog elementa]] - primjerice molekula [[Kisik|kisikakisik]]a: O<sub>2</sub>); ili može biti heteronuklearna (sastavljena od više kemijskih elemenata, primjerice molekula [[Voda|vode]]: H<sub>2</sub>O).
=== Ionski spojevi ===
{{Glavni|Formulska jedinka}}
Ionski spoj je kemijski spoj sačinjen od [[Ion|ionaion]]a koje na okupu drže [[Coulombov zakon|elektrostatičke sile]] nazvane [[ionska veza]]. Spoj je zbrojno neutralnog naboja, ali je sačinjen od pozitivno nabijenih kationa i negativno nabijenih aniona. Ioni koji sačinjavaju ove spojeve mogu biti jednostavni (primjerice natrijev kation Na<sup>+</sup> i klorov anion (Cl<sup>−</sup>) koji tvore natrijev klorid), ili složeni višeatomski ioni (primjerice amonijev kation NH<sub>4</sub><sup>+</sup> i nitratni anion NO<sub>3</sub><sup>-</sup>, što tvore [[amonijev nitrat]]). Pojedinačni ioni u spoju nisu molekule, već su dio homogene trodimenzionalne mreže, [[Kristalna rešetka|kristalne rešetke]].
Ionski spojevi koji sadrže bazične hidroksidne (OH<sup>−</sup>) ili oksidne (O<sup>2−</sup>) ione smatraju se bazama. Ionski spojevi bez ovih iona nazivaju se i solima, i mogu se dobiti [[Neutralizacija (kemija)#Arrheniusova|kiselo-bazičnim reakcijama]].
Ionski spojevi obično imaju visoke točke [[Talište|tališta]] i [[Vrelište|vrenja]], [[Krutine|kruti]] su i [[Krhkost|krhki]]. U krutom su agregatnom stanju [[Električnielektrični izolator|električni izolatori]]i, dok pri taljenju ili u otopinama postaju [[Vodiči i izolatori|vodiči]].
=== Intermetalni spojevi ===
Intermetalni spoj je oblik slitine između dvaju ili više metala spojenih [[Metalna veza|metalnom vezom]]. Obično su tvrdi ali krhki, uz cijenjena mehanička svojstva pod visokim temperaturama.<ref name=":0">{{Cite book |last1=Askeland |first1=Donald R. |url=https://www.worldcat.org/oclc/903959750 |title=The science and engineering of materials |last2=Wright |first2=Wendelin J. |date=JanuarySiječanj 2015. |isbn=978-1-305-07676-1 |edition=Seventh |location=Boston, MA |pages=387–389 |chapter=11-2 Intermetallic Compounds |oclc=903959750 |access-date=2020-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210531151448/https://www.worldcat.org/title/science-and-engineering-of-materials/oclc/903959750 |archive-date=2021-05-31 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book |last=Panel On Intermetallic Alloy Development, Commission On Engineering And Technical Systems |url=https://www.worldcat.org/oclc/906692179 |title=Intermetallic alloy development : a program evaluation |dateyear=1997 |publisher=National Academies Press |isbn=0-309-52438-5 |pages=10 |oclc=906692179 |access-date=2020-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210531151435/https://www.worldcat.org/title/intermetallic-alloy-development-a-program-evaluation/oclc/906692179 |archive-date=2021-05-31 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite book |last=Soboyejo, W. O. |url=http://worldcat.org/oclc/300921090 |title=Mechanical properties of engineered materials |dateyear=2003 |publisher=Marcel Dekker |isbn=0-8247-8900-8 |chapter=1.4.3 Intermetallics |oclc=300921090 |access-date=2020-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210531151500/https://www.worldcat.org/title/mechanical-properties-of-engineered-materials/oclc/300921090 |archive-date=2021-05-31 |url-status=live}}</ref>
=== Koordinacijski kompleksi ===
{{Glavni|Kompleksni spojevi}}
Koordinacijski kompleks sastoji se od središnjeg atoma ili iona (obično metala) zvanog ''koordinacijski centar'', i niza molekula ili iona koje okružuju ''centar'', imena ''[[Ligand|ligandiligand]]i''.<ref>{{cite book |last=Lawrance |first=Geoffrey A. |title=Introduction to Coordination Chemistry |publisher=Wiley |year=2010 |isbn=9780470687123 |doi=10.1002/9780470687123}}</ref>
Ligandi i središnji atom spajaju je [[Koordinacijska veza|koordinacijskom kemijskom vezom]]. Umjesto zajedničkog elektronskog para u koji obje strane daju po jedan elektron, ligandi raspolažu s vlastitim nepodijeljenim elektronskim parom koji jednostrano ulažu u vezu sa središnjim ionom zbog međusobne [[Elektrostatika|elektrostatske privlačnosti]]. Time središnji ion elektronima popunjava prazne [[elektronske orbitale]], postiže stabilniju [[Elektronska konfiguracija|elektronsku konfiguraciju]] i time nižu energiju.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32653 Kompleksni spojevi], Hrvatska enciklopedija; pristupljeno 28. siječnja 2016.</ref>
| 