Herodot: razlika između inačica

Herodot (484. -– 424. pr. Kr.) je bio grčki povjesničar. Rodio se u imućnoj obitelji u Halikarnasu u Maloj Aziji. Bio je u rodu s poznatim epskim pjesnikom Panijazisom s kojim je sudjelovao u buni protiv halikarnaškog tiranina Ligdamisa, zbog toga je Herodot prognan na otok Sam. Nakon bune u kojoj je svrgnut tiranin Ligdamis Herodot se vraća u svoj rodni grad, pretpostavlja se da je između povratka u Halikarnas i odlaska u Turij poduzeo svoja poznata putovanja i da je boravio u Ateni koja mu je postala drugom domovinom. U Ateni je dobio vrijedne podatke za svoje djelo o grčko-perzijskim ratovima, pristao je uz Periklovu politiku te je stekao mnogo uglednih prijatelja. Periklovo prijateljstvo je zacijelo bilo povod da se Herodot pridruži atenskim naseljenicima koji su 444. -– 443. na Periklov poticaj otišli u Donju Italiju te podigli grad Turij. Tu se Herodot, živeći u miru posvetio pisanju svoje povijesti kojom je želio prikazati Atenu kao spasiteljicu Grčke te joj pripisati zasluge zbog pobjede u grčko-perzijskim ratovima. O vremenu njegove smrti nemamo nikakvih točnih podataka, zato se to vrijeme približno određuje na temelju zapisa u njegovoj povijesti gdje vidimo da je doživio Peloponeski rat (431. -– 404.), ali ne zna za sicilski poraz (415. -– 413.), po tome se nagađa da je umro između god. 430. -– 424. Kao mjesta njegove smrti spominju se gradovi Atena, Turij, Pela u Makedoniji, najvjerojatnije je da je umro u Turiju.

U djelu ''Povijesti'' (''Historiai'') zabilježio je povijest i običaje naroda istočne obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a njegov rad označava začetke povijesnog istraživanja. Bio je velik putnik - tijekom [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] obišao je [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]], [[Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sirija|Siriju]], [[Babilonija|Babiloniju]], [[Suza (Iran)|Suzu]], [[Lidija|Lidiju]], [[Frigija|Frigiju]], [[Bizant|Bizantij]]ij, [[Trakija|Trakiju]], [[Makedonija (kraljevstvo)|Makedoniju]] i [[Italija|Italiju]]. Sve što je vidio i doznao postalo je građa ''Povijesti''.

Prvih se šest knjiga bavi rastom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskoga Carstva]], a posljednje tri knjige opisuju [[Kserkso|Kserksov]]v pokušaj da osveti perzijski poraz nakon bitke kod [[Maraton|Maratona]]a i uključi [[Grčka|Grčku]] u svoje carstvo. Djelo završava oko [[479. pr. Kr.]], nakon što su Perzijanci pretrpjeli poraz u bitki kod [[Salamina|Salamine]].