Građanska inicijativa Spasimo Biševo: razlika između inačica

15. veljače 2018. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Splitu, na temelju članka 10. a u svezi s člankom 6. stavkom 1. točka 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine”, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10), rješavajući po službenoj dužnosti, donosi rješenje: "Područje Crkve sv. Silvestra , na otoku Biševu, katastarske čestice *1076,*1498, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330, *1077 k.o. Komiža, do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra sukladno članku 12. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, najduže 6 godina od dana donošenja ovog rješenja, stavlja se pod preventivnu zaštitu".

Ivan Splićanin, graditelj samostana, odabrao je upravo savršen geografski položaj otoka Biševa sas kojeg će se kršćanstvo širiti na istočnu obalu [[Jadransko more|Jadrana]]. Na markantnom položaju biševske uzvisine, a na ruševinama starokršćanske crkve, Ivan u 11. st. gradi novu crkvu oko koje će se kasnije razviti selo Poje. Ali ni to nije početak naseljavanja ovog višeslojnog arheološkog lokaliteta. Najstariji trag ljudske aktivnosti (ako preskočimo prapovijest) je villa rustica osnovana u prvim stoljećima p. Kr. O značaju tog objekta možda najbolje govori činjenica da se radi o jednoj od dvije poznate helenističke rustične vile na našoj obali. Rimljani nisu mogli zaobići ovu plodnu uzvisinu pa i oni intenzivno koriste istu lokaciju.

Web sjedište [https://spasimobisevo.org spasimobisevo.org] pokrenuto je u svrhu informiranja javnosti o značaju biševskog kulturnog i povijesnog krajolika, te njegove velike važnosti i uloge u razvoju [[Komiža|Komiže]], ali i cijele [[Mediteran|mediteranskemediteran]]ske regije. Utjecaj otoka Biševa ne može se i ne smije mjeriti samo i isključivo prema statistikama posjećenosti Modre špilje kao turističke atrakcije. [[Turizam]] ne smije biti sam sebi svrha. Stoga inicijativa okuplja entuzijaste, stručnjake i osviještene građane koji o razvoju otoka promišljaju pametno.