Fotografija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pobjegao <div>
Oznaka: VisualEditor: wikitekst
m RpA: WP:NI, WP:HRV
Redak 21:
 
[[Datoteka:Saturn's Rings in Ultraviolet Light.png|240px|minijatura|lijevo|Fotografija [[Saturn]]ovih prstenova – primjer primjene UV fotografije u astronomiji.]]
Osim ovog, postoje i drugi načini kako se mogu dobiti fotografske slike, kao fotogrami ili rayografije (prema fotografu [[Man Ray]]u, koji se često služio tom metodom ) ili fotokopije (xerografije). Rayografija se radi tako da se u tamnoj komori (zamračenoj sobi) direktno na fotoosjetljivi sloj kao motiv stave neki predmeti, a zatim osvijetle pa sliku (Rayogram) tvore sjene motiva kao i odrazi svjetla s motiva. Neki autori Rayograme nazivaju fotogrami ili kemogrami (Ž.Jerman) madaiako bi fotokemogram bio naispravniji naziv jer svojom širinom obuhvaća stvaranje svake analogne fotografske slike. Za fotokopije (xerografije) ili kontaktne kopije snimki (negativa) u anglosaksonskom govornom području ustaljen je naziv fotogram.
 
[[Datoteka:Lanzarote 5 Luc Viatour.jpg|240px|minijatura|lijevo|Fotografija refleksije vode, [[Kanarski otoci]]]]
Redak 41:
 
== Povijest fotografije ==
[[Datoteka:View from the Window at Le Gras, Joseph Nicéphore Niépce.jpg|250px|mini|Prva održana fotografija u povijesti, koju je uslikao [[Nicéphore Niepce]] 1826. godine <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://niepce.house.museum/ |title=Niepce.house.museum |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20060113130834/http://niepce.house.museum/ |archive-date=13. siječnja 2006. |access-date=8. svibnja 2011. }}</ref>]]
Preteča fotografije je tzv. ''"camera obscura"'' (već opisana u prethodnom odjeljku) koju su primjenjivali slikari pejzaža i portretisti sve do [[19. stoljeće|devetnaestog stoljeća]]. Međutim, bit fotografije je da se ona mora sama stvoriti i zadržati na nekom fotoosjetljivom materijalu. Problem s ranom fotografijom je bio upravo u tome kako sliku zadržati. Postojali su, naime, materijali koji su u doticaju sa svjetlom mijenjali boju i koji bi onda u kombinaciji s mračnom komorom davali fotografije, ali one nisu bile trajne.
 
Redak 76:
[[File:Women model top.jpg|mini|250px|Patrick Subotkiewiez: Akt, 2016.]]
 
Za različite izražaje potrebne su različite tehnike fotografiranja. Služeći se mogućnostima fotoaparata i vlastitom vještinom, fotograf može naoko jednostavan i beživotan kadar pretvoriti u umjetničko djelo usporedivo sas tvorevinama velikih majstora slikarstva ili [[Kiparstvo|kiparstva]].
 
Neke od tehnika koje fotografija dijeli sa slikarstvom su:
Redak 104:
* '''''1st curtain''''' (prednja svjetlosna zavjesa) je efekt dobiven aktiviranjem bljeskalice na početku duge ekspozicije kod kojega objekt na početku ekspozicije biva zabilježen oštro, a do kraja ekspozicije biva zamućen u pravcu kretanja.
 
* '''''2nd curtain''''' (stražnja svjetlosna zavjesa) je efekt dobiven aktiviranjem bljeskalice na kraju duge ekspozicije kod kojega objekt tijekom ekspozicije biva zamućen u pravcu kretanja, a na kraju ekspozicije biva zabilježen oštro.
Kod fotografiranja [[krajolik]]a najčešće se obraća pažnja na '' zlatnu svjetlost '', odnosno vatreni sunčev sjaj u ranim jutarnjim i kasnim večernjim minutama. Tada su sjene objekata duge i tamne, a osvjetljeni su dijelovi okupani toplim tonovima i ti čimbenici stvaraju oku vrlo ugodan ambijent.