Fotografija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pobjegao <div> Oznaka: VisualEditor: wikitekst |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 21:
[[Datoteka:Saturn's Rings in Ultraviolet Light.png|240px|minijatura|lijevo|Fotografija [[Saturn]]ovih prstenova – primjer primjene UV fotografije u astronomiji.]]
Osim ovog, postoje i drugi načini kako se mogu dobiti fotografske slike, kao fotogrami ili rayografije (prema fotografu [[Man Ray]]u, koji se često služio tom metodom ) ili fotokopije (xerografije). Rayografija se radi tako da se u tamnoj komori (zamračenoj sobi) direktno na fotoosjetljivi sloj kao motiv stave neki predmeti, a zatim osvijetle pa sliku (Rayogram) tvore sjene motiva kao i odrazi svjetla s motiva. Neki autori Rayograme nazivaju fotogrami ili kemogrami (Ž.Jerman)
[[Datoteka:Lanzarote 5 Luc Viatour.jpg|240px|minijatura|lijevo|Fotografija refleksije vode, [[Kanarski otoci]]]]
Redak 41:
== Povijest fotografije ==
[[Datoteka:View from the Window at Le Gras, Joseph Nicéphore Niépce.jpg|250px|mini|Prva održana fotografija u povijesti, koju je uslikao [[Nicéphore Niepce]] 1826. godine
Preteča fotografije je tzv. ''"camera obscura"'' (već opisana u prethodnom odjeljku) koju su primjenjivali slikari pejzaža i portretisti sve do [[19. stoljeće|devetnaestog stoljeća]]. Međutim, bit fotografije je da se ona mora sama stvoriti i zadržati na nekom fotoosjetljivom materijalu. Problem s ranom fotografijom je bio upravo u tome kako sliku zadržati. Postojali su, naime, materijali koji su u doticaju sa svjetlom mijenjali boju i koji bi onda u kombinaciji s mračnom komorom davali fotografije, ali one nisu bile trajne.
Redak 76:
[[File:Women model top.jpg|mini|250px|Patrick Subotkiewiez: Akt, 2016.]]
Za različite izražaje potrebne su različite tehnike fotografiranja. Služeći se mogućnostima fotoaparata i vlastitom vještinom, fotograf može naoko jednostavan i beživotan kadar pretvoriti u umjetničko djelo usporedivo
Neke od tehnika koje fotografija dijeli sa slikarstvom su:
Redak 104:
* '''''1st curtain''''' (prednja svjetlosna zavjesa) je efekt dobiven aktiviranjem bljeskalice na početku duge ekspozicije kod kojega objekt na početku ekspozicije biva zabilježen oštro, a do kraja ekspozicije biva zamućen u pravcu kretanja.
* '''''2nd curtain''''' (stražnja svjetlosna zavjesa) je efekt dobiven aktiviranjem bljeskalice na kraju duge ekspozicije kod kojega objekt tijekom ekspozicije biva zamućen u pravcu
Kod fotografiranja [[krajolik]]a najčešće se obraća pažnja na '' zlatnu svjetlost '', odnosno vatreni sunčev sjaj u ranim jutarnjim i kasnim večernjim minutama. Tada su sjene objekata duge i tamne, a osvjetljeni su dijelovi okupani toplim tonovima i ti čimbenici stvaraju oku vrlo ugodan ambijent.
|